Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Otvorenje izložbe Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine

Split je, dakle, prije 1100 godina bio središte presudnih susreta Crkve i Kraljevstva – Ecclesia et Regnum, a današnja obljetnica pruža prigodu da se, upravo na tom ishodištu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politički odnosi koji su obilježili srednjovjekovnu hrvatsku državu
D.D. / Foto: Press3. prosinca 2025. 11:15
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora, Arheološki muzej u Splitu priređuje izložbu „Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine”, na kojoj predstavlja najvrjedniju arheološku, sakralnu i arhivsku baštinu od kasne antike do 12. stoljeća.

Crkveni sabori održani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju ključnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske države. Njihovim zaključcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedištem, metropolijom, u Splitu. Time je potvrđen primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj važnosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u političkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potječe pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao kralj Hrvata. 

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Split je, dakle, prije 1100 godina bio središte presudnih susreta Crkve i Kraljevstva – Ecclesia et Regnum, a današnja obljetnica pruža prigodu da se, upravo na tom ishodištu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politički odnosi koji su obilježili srednjovjekovnu hrvatsku državu.

Više od 250 spomenika iz preko 30 institucija

Izložba okuplja više od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslijeđa iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegovačkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova. 

Po prvi put na jednom mjestu predstavljaju se epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne baštine. Predstavljena građa obuhvaća područje splitske nadbiskupije s centrom u splitskoj katedrali, kao i sva područja koja su tijekom ranog srednjeg vijeka bila pod crkvenom jurisdikcijom splitskog nadbiskupa: zadarsku, kninska, ninsku, krčku, rapsku, osorsku, skradinsku, makarsku, hvarsku, dubrovačku, stonsku, trebinjsku, kotorsku i sisačku biskupiju.  Izlošci koji potječu iz tih prostora, od župnih crkava do velikih katedralnih kompleksa, od sitnih ulomaka do najpoznatijih spomenika, svjedoče o zajedničkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi. 

Posebno se izdvajaju: ulomak zabata oltarne ograde s imenom kneza Trpimira (najstariji spomen hrvatskog vladara na latinici i na latinskom jeziku), Trpimirova darovnica, Sarkofag nadbiskupa Ivana, najstariji prikazi Bogorodice i raspela iz Biskupije kod Knina, Bašćanska ploča, Plominski reljef, Krčki natpis, Povaljski prag – najpoznatiji glagoljični spomenici, Branimirov natpis, dio zdenca splitske krstionice s prikazom vladara, kameni ulomci iz Krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija, tzv. Šuplje crkve u Solinu, mnogobrojni kameni ulomci s izvanrednim prikazima različitih vrsta pletera te biljnom i životinjskom ornamentikom, prikaz pisma pape Ivana X. itd. Uz navedene spomenike, izložba je obogaćena nizom arhivskih dokumenata koji svjedoče o ključnim povijesnim trenucima među kojima se posebno ističu Splitski Evangelijar (najstarija knjiga u ovom dijelu Europe), Imperium Orientale sive antiquitates Constantinopolitanae Anselma Bondurija (koji donosi rukopis poznatog djela O upravljanju carstvom cara Konstantina VII. Porfirogeneta), Velika Biblija iz Dubrovnika (Biblia Atlantica - iznimna po svojoj veličini) i mnogobrojna druga iznimno važna i rijetka građa. 

Izdvojeni dio izložbe čini multimedija koja donosi vizualne prikaze sakralnih građevina; na obali od Krka do Kotora i u unutrašnjosti do Siska i Lobora. Ovaj prikaz obogaćuje izložbu pružajući prostorni kontekst spomenicima izloženima u Muzeju. Središnja instalacija postava povezuje najpoznatije arheološke spomenike, fragmente crkvene arhitekture, kroz koje su nam se prvi put otkrivali hrvatski vladari. U simboličkom smislu, postav ponovno spaja ono što je nekoć bilo nerazdvojivo: Crkvu i Kraljevstvo – Ecclesia et Regnum. 

Katedrala kao živi svjedok

Važan dio izložbe predstavlja suradnja Arheološkog muzeja u Splitu i Riznice splitske katedrale, koja je sastavni dio izložbene cjeline. U prostoru katedrale, krstionice i riznice čuvaju se najvrjedniji spomenici izravno povezani s glavnim sudionicima povijesnih događaja predstavljenih na izložbi. Time se posjetiteljima omogućuje jedinstveno iskustvo: uz muzejski postav, mogu obići i same prostore u kojima su se ti događaji odvijali i u kojima se materijalni tragovi tog razdoblja i danas autentično čuvaju.

Izložba kao dijalog između posjetitelja i povijesti

Eksponatima postavljenima na izložbi prikazujemo povijesne i kulturološke procese na prostoru rimske provincije Dalmacije – od formiranja crkvenoga ustrojstva pod salonitanskom metropolijom i raspada antičkoga svijeta do oblikovanja i razvoja hrvatske kneževine i kraljevstva. Taj se razvojni kontinuitet zaokružuje crkvenim saborima u Splitu 925. i 928. godine, nakon kojih se cijeli prostor ponovno integrira i razvija kao jedinstvena crkvena i politička pokrajina pod splitskom metropolijom i hrvatskim kraljem.

U tom okviru izložba Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. nastoji pružiti povijesni i kronološki pregled ključnih procesa koji su oblikovali rano hrvatsko srednjovjekovlje. Na jasno određenom geografskom prostoru pratimo razvoj crkvene organizacije i političke strukture, oslanjajući se na materijalne tragove sačuvane u crkvama i biskupijskim središtima salonitansko-splitske metropolije. Izložbeni postav tako povezuje arheološke, sakralne i arhivske izvore u cjelinu koja omogućuje razumijevanje kako su se, kroz stoljeća, izgradili temelji crkvene i svjetovne vlasti na hrvatskom prostoru.

Autori izložbe: dr. sc. Ante Jurčević (Arheološki muzej u Splitu), dr. sc. Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika), dr. sc. Vinicije B. Lupis (Institut za društvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Krešimir Filipec (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Višnjić (Filozofski fakultet u Puli). 

Kustosica izložbe: Ivana Banovac iz Arheološkog muzeja u Splitu. 

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Suorganizatori izložbe su Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Dubrovački muzeji.

Grafički identitet izložbe potpisuju Igor Čaljkušić i Oleg Šuran, dok dizajn postava potpisuje Studio Clinica.

Izložbu prati bogati suvenirski program, a posebno ističemo i suradnju sa Školom za dizajn, grafiku i održivu gradnju - Split čiji su učenici u sklopu međuinstitucionalnog pedagoškog programa izradili i limitiranu seriju suvenira inspiriranih upravo spomenicima koji će biti prikazani na ovoj izložbi. 

Pozivamo vas da medijski popratite ovaj važan događaj te da i sami otkrijete poveznicu Crkve i Kraljevstva – Ecclesia et Regnum!

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Politički analitičar otkrio tko će, uz Thompsona, najviše profitirati od ovog 'cirkusa': Iznenadit ćete se
14
min
Politički analitičar otkrio tko će, uz Thompsona, najviše profitirati od ovog 'cirkusa': Iznenadit ćete se
Barbir: "Država treba graditi zajedništvo, a ne produbljivati podjele"
31
min
Barbir: "Država treba graditi zajedništvo, a ne produbljivati podjele"
Više od milijun i 200 tisuća navijača pratilo je hrvatske rukometaše na putu do brončane medalje na EP-u!
48
min
Više od milijun i 200 tisuća navijača pratilo je hrvatske rukometaše na putu do brončane medalje na EP-u!
Thompsonov menadžer: "Ovaj poziv se ne odbija, Marko će nastupiti na Trgu!"
59
min
Thompsonov menadžer: "Ovaj poziv se ne odbija, Marko će nastupiti na Trgu!"
Rotary klub Split 305 dodjeljuje 9.200 eura za aktivnosti na otocima
1
sat
Rotary klub Split 305 dodjeljuje 9.200 eura za aktivnosti na otocima
NAJČITANIJE VIJESTI
  • Oglasio se i Thompson. Ekipa je oduševljena: "Sutra na trg zapjevati… sekti u inat“
    Oglasio se i Thompson. Ekipa je oduševljena: "Sutra na trg zapjevati… sekti u inat“
    1. veljače 2026. 18:20
  • Nezaposleni ostaju bez naknade: nema novca za jednokratne isplate, a zbog toga otvarali obrte...
    Nezaposleni ostaju bez naknade: nema novca za jednokratne isplate, a zbog toga otvarali obrte...
    1. veljače 2026. 16:05
  • HGSS u akciji, traje dramatična akcija spašavanja na brdu iznad Splita
    HGSS u akciji, traje dramatična akcija spašavanja na brdu iznad Splita
    1. veljače 2026. 14:30
  • Kakva prilika - prodaje se "Ćaćina" Cessna: Tko prvi, njemu avion bivšeg premijera
    Kakva prilika - prodaje se "Ćaćina" Cessna: Tko prvi, njemu avion bivšeg premijera
    2. veljače 2026. 00:05
  • Tomislav Šuta: "Ako u glavnom gradu za hrvatsku pjesmu i emociju više nema mjesta, u slobodnom gradu Splitu će ga uvijek biti“
    Tomislav Šuta: "Ako u glavnom gradu za hrvatsku pjesmu i emociju više nema mjesta, u slobodnom gradu Splitu će ga uvijek biti“
    1. veljače 2026. 17:04
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.