„Iako je turizam bio među sektorima koje je pandemija najviše uzdrmala, nautika se pokazala kao njegov daleko najžilaviji dio, a to jasno pokazuju i brojke. Od početka godine do kraja rujna u nautičkom čarteru ostvareno je preko 400.000 dolazaka i oko 2.8 milijuna noćenja, što je 80 posto bolji rezultat nego u istom razdoblju 2020. godine. Još su bolji rezultati posezone pa je tako samo u rujnu u Hrvatskoj boravilo oko 90.000 nautičara i ostvareno je 656.000 noćenja, što je čak i više nego rekordne 2019. godine“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na otvaranju 23. Biograd Boat Showa, u sklopu kojeg se održavaju i 5. HGK Dani nautike.
Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije te organizator i domaćin sajma, naglasio je kako je Biograd Boat Show prepoznat kao središnje mjesto okupljanja svih ključnih segmenata hrvatske nautičke industrije koja je u izrazito otežanim uvjetima poslovanja pokazala najveću otpornost i ostvarila izuzetne turističke rezultate. „Danas Biograd Boat Show na jednom mjestu zapravo sjedinjuje četiri sajma – izlagački sajam brodova i opreme, kongresni, charter i B2B sajam, što dovoljno govori o njegovoj tradiciji, snazi, prepoznatljivosti i konkurentnosti“, izjavio je Ražnjević, dodavši kako na sajmu nema ni jednog slobodnog izložbenog mjesta, a posjetitelji imaju priliku vidjeti 24 premijere i stotine plovila, među kojima najskuplja vrijede i po nekoliko milijuna eura.
Sajam je službeno otvorila ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, koja je istaknula kako su brojke sajma i nautike općenito impresivne te je dodala: „Ovo je jedinstven sajam koji ima veliki doprinos za hrvatsko gospodarstvo. Izazove ste pretvorili u prilike i okupili bogatu flotu, a nadam se da ćete ovakvim tempom nastaviti i ubuduće razvijati turizam u ovom kraju“.
Direktor Hrvatske turističke zajednice, Kristjan Staničić, poručio je kako zahvaljujući cijelom turističkom sektoru i odlukama Vlade danas možemo razgovarati o tome da je Hrvatska i ove godine turistička pobjednica na Mediteranu. „No, to je i obveza da već sad promišljamo o idućoj sezoni koju s pravom možemo dočekati u optimističnoj atmosferi. Mi ćemo sve svoje snage usmjeriti u to da ostanemo sigurna, kvalitetna i održiva destinacija“, izjavio je Staničić.
Glavna tema na HGK Danima nautike, koji i ove godine okupljaju sve relevantne stručnjake iz nautičke branše, je Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), kao prilika za rast i razvoj nautičkog turizma Hrvatske.
Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić pojasnio je da NPOO usmjerava preko 900 milijuna kuna u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti te gotovo 1,3 milijarde kuna na jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u turizmu. „U tom kontekstu predviđene su investicije koje su vezane i uz nautički turizam. Njima će se poticati ulaganja u zbrinjavanje otpada i otpadnih voda u lukama nautičkog turizma, desalinizatore, pročiščivaće vode, sustave napajanja, eko rasvjetu marina, digitalne bove i slično. Navedene investicije doprinose očuvanju bioraznolikosti, a time i provedbi Europskog zelenog plana“, istaknuo je Savić.
Predsjednik Udruženja marina HGK, Sean Lisjak, naglasio je kako su nautika, djelatnost marina i charter djelatnost posebna vrsta turizma koja se oslanja na primjenu najviših ekoloških standarda. „Kvalitetno povlačenje i realizacija sredstava iz NPOO-a ovisit će o takvoj viziji i dugoročnom promišljanju managementa svih naših članica. Moram napomenuti da je za kvalitetan razvoj naše djelatnost u budućnosti ipak najpotrebnije donijeti ključne zakonske pretpostavke, za što nisu potrebna nikakva financijska sredstva, već kvalitetan dijalog i sugovornici koji se razumiju i imaju volju osigurati stabilnu budućnost nautičkog turizma RH u narednim desetljećima“, smatra Lisjak.
Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, očekuje da se prepozna nužnost potpore tom sektoru kroz programe odobravanja bespovratnih sredstava kojim bi se potaknule nove investicije nakon značajnog pada poslovanja u 2020. uzrokovanog koronom te da se kroz programe dugoročnog financiranja uz povoljne kamatne stope (do 1,5 posto) omogući obnova charter flote i stabilizacija poslovanja u nadolazećem razdoblju. „Charter tvrtke su i pred značajnim ulaganjima vezanima za prilagodbu i dodatno opremanje plovila sukladno novom pravilniku o brodicama i jahtama. Tu, također, vidimo mogućnosti subvencije kroz programe NPOO-a, kao i za ulaganja u solarne panele, vjetrogeneratore, desanilizatore te različita zelena i digitalna rješenja s ciljem povećanja razine sigurnosti i zaštite okoliša“, rekao je Klisović.
Savjetnik ministrice za turizam i sport, Igor Radić, kazao je kako nautički turizam ne pridonosi samo produženju sezone, već i stvaranju lanaca dodane vrijednosti. „Korištenje EU sredstava vidimo u domeni dodatnog podizanja standarda u lukama nautičkog turizma, posebice kada govorimo o ekološkom i održivom poslovanju te digitalizaciji. Sredstva dostupna kroz NPOO ćemo ulagati u razvoj održivog turizma u kojem segment nautike ima veliku ulogu“, poručio je Radić.
„Daljnji razvoj nautičkog turizma, njegove infrastrukture, ali i prepoznatljivosti na emitivnim tržištima predstavlja strateški cilj hrvatskog turizma u cjelini. Upravo je zbog toga zadatak svih nas da NPOO promatramo kao dodatnu priliku za rast i razvoj nautičkog turizma“, zaključio je direktor HTZ-a Staničić.
