Na današnji dan 1881. godine preminuo je Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Na današnji dan, 9. veljače 1881. godine, preminuo je jedan od najvećih ruskih i svjetskih književnika – Fjodor Mihajlovič Dostojevski. Njegova djela, prožeta dubokim psihološkim analizama i etičkim dilemama, ostavila su neizbrisiv trag u književnosti i filozofiji. Rođen 11. studenoga 1821. u Moskvi, Dostojevski je bio sin liječnika i školovan na vojnoj inženjerijskoj akademiji u Sankt Peterburgu. Njegov politički angažman s utopijskim socijalistima oko M. V. Petraševskoga doveo ga je do smrtne kazne, koja mu je u posljednjem trenutku zamijenjena četverogodišnjom robijom u Sibiru. Tek 1859. dobio je dopuštenje vratiti se u Sankt Peterburg, gdje se posvetio književnosti i publicistici.
Sa svojim bratom objavljivao je časopise Vremja (1861–63) i Epoha (1864–65), dok je kasnije tiskao Piščev dnevnik (Dnevnik pisatelja). Tijekom života boravio je u Europi, prateći politička zbivanja poput Francusko-pruskog rata i Pariške komune.
Dostojevski je gradio svoje romane na temelju kriminalističkih zapleta, ali je zapravo istraživao složene psihološke i filozofske teme. Njegova djela karakterizira unutarnji monolog, etičke polemike i dramatične rasprave među likovima. Njegova proza utjecala je na mnoge moderne pisce, uključujući Franza Kafku, Thomasa Manna, Marcela Prousta i Mihaila Bulgakova.

Najznačajnija djela
Njegova djela spadaju među najvažnije u svjetskoj književnosti:
- Zločin i kazna (1866) – studija moralnog posrnuća i iskupljenja kroz evanđeosko smirenje.
- Idiot (1868) – prikazuje lik kneza Miškina, oličenje dobrote i istinskog kršćanstva.
- Bjesovi (1871–72) – politički roman o radikalizmu i ideološkom nasilju.
- Braća Karamazovi (1879–80) – remek-djelo koje kroz obiteljsku tragediju istražuje filozofska i teološka pitanja.
Utjecaj u Hrvatskoj
Iako je Dostojevski u Hrvatskoj spomenut već 1849., njegova djela su intenzivnije prevođena tek posmrtno, zahvaljujući mladim pravašima. Njegov utjecaj vidljiv je u djelima Silvija Strahimira Kranjčevića, Josipa Eugena Tomića, Miroslava Krleže i Ranka Marinkovića.
Njegova filozofska i književna ostavština i danas inspirira pisce, filozofe i filmaše, a njegova djela ostaju neizostavni dio svjetske književne baštine.