Tijekom utorka nebo nad Dalmacijom prekrivali su tanki, prozirni oblaci –cirusi i cirostratusi. Ovakvi oblaci nalaze se visoko u troposferi, na visinama od oko 10 kilometara. Sastoje se isključivo od kristalića leda jer su tamo temperature vrlo niske, spuštaju se do -90°C.
Ponekad se na ovim oblacima, osobito kada je Sunce niže na horizontu, dogodi lom svjetlosti na kristalićima leda od kojih se sastoje ovi oblaci pa se javi optički fenomen koji se zove halo. To su oni poznati tanki prstenovi oko Sunca ili Mjeseca, najčešće polumjera 22°, ali i brojni rjeđi fenomeni. Za razliku od duge, ove pojave nastaju lomom i refleksijom svjetlosti na sitnim kristalićima leda visoko u troposferi.
Pasunce ili lažno Sunce
Tako nastaju i pasunca ili lažna Sunca, sjajne i ponekad raznobojne mrlje svjetlosti koje se mogu vidjeti lijevo i desno od Sunca, obično kada na nebu ima visokih oblaka. Najlakše ih je vidjeti kada je Sunce nisko na nebu.
Dakle, možete biti mirni, nije u pitanju tajanstvena supstanca od koje ćete promijeniti spol ili oboljeti, radi se o 100-postotno prirodnoj pojavi.
Marko Posavec, član Crometeo tima i dobar poznavatelj astronomskih i optičkih pojava na nebu, pojasnio je kako nastaje ovaj optički fenomen.
– Na većini fotografija može se vidjeti obični halo, polumjera 22° s pasuncima lijevo i desno.
Nekada se uz pasunce može vidjeti cirkumzenitalni luk, “naopaka duga”. Mnogi tvrde da je to najljepša od svih takvih pojava. Mehanizam njegovog nastanka sličan je poznatijem halou (prstenu oko Sunca) i vrlo različit od mehanizma nastanka duge; dok potonja nastaje refrakcijom svjetlosti na kapljicama vode, halo i slične pojave nastaju lomom svjetlosti na kristalićima leda. Ovo je temeljna razlika između duge i cirkumhorizontalnog luka, ujedno i objašnjenje zašto naziv vatrena duga nije točan – kazao je Posavec.
U nastavku pogledajte fotografije ove pojave snimljene s nekoliko različitih lokacija.
