Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u četvrtak je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorila izložbu radova Likovne kolonije sv. Jeronim pod nazivom „Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac“. Djela koja su izložena nastala su u povodu obilježavanja 30 godina osnutka Splitsko – dalmatinske županije i blagdana njenog zaštitnika sv. Jeronima, kada su Splitsko – dalmatinska županija i Sveučilište u Splitu (Sveučilišna galerija) organizirali likovnu koloniju koja se održala 22. rujna 2023. godine na južnim obroncima Marjana u okruženju srednjovjekovne crkve sv. Jeronima. Obuljen Koržinek smatra kako je to jedan lijep i neuobičajen način na koji je Splitsko-dalmatinska županija proslavila svoju obljetnicu.
„Pozvali su umjetnike koji su stvarali inspirirani svetim Jeronimom. Znamo koliko je on jak simbol važnosti za prevoditeljstvo i kulturu. Drago mi je da ovaj projekt može vidjeti i zagrebačka publika. Sretna sam što se odazvalo jako veliki broj istaknutih umjetnika, koji su i sami rekli da je to bila jedna neuobičajena i posebna prilika stvarati u okruženju Marjana“, rekla je ministrica.
Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban podsjetio je kako je istraživanje jedne ugledne američke institucije svetoga Jeronima uvrstilo među 100 najznačajnijih ljudi u povijesti čovječanstva. „Mi smo jedina regija u cijelom svijetu koja u svom imenu ima ime Dalmacija. Polemika je bila gdje je sveti Jeronim rođen. Nama je to potpuno nevažno. Jedino što je važno jest da je rođen u srcima svakoga tko ga štuje i uvažava kao svjetskog znanstvenika onoga doba“, ustvrdio je Boban.
Izložbu je predstavio profesor emeritus Joško Belamarić koji naglašava kako se radi o djelima etabliranih umjetnika.
„Stavili su dvije teme u žarište svoga stvaranja. Jedna tema je sam sveti Jere i ono što nam on može danas značiti ne samo kao crkveni naučitelj i prevoditelj Svetoga pisma, nego i naš Jeronim jer smo ga mi Hrvati posvojili jako rano. Ideja o Jeronimu kao prevoditelju Svetoga pisma na hrvatski datira već od 13. stoljeća. U samom Splitu ideja o Jeri i Splitu nazočna je vrlo rano“, naglašava Belamarić.
Slikar Zvonimir Mihanović smatra kako je cijela priča oko svetog Jeronima doživjela veliku razinu umjetničkog stvaranja.
„Ja sam kao srednjoškolac organizirao popravak Crkve svetoga Jeronima koja je u to doba bila devastirana. Posebno sam vezan uz nju jer ju održavam u urednom stanju, a sudjelujem i u organizaciji mise svake godine na blagdan svetoga Jeronima. Tu dođe veliki broj vjernika i neovisno o ovoj prekrasnoj priči sam sretan što se tamo napravila umjetnička kolonija. To mi je bio poseban dozivljaj“, zaključio je Mihanović.
