Otok Pag, stoljećima razvučen dijelom unutar Dalmacije, a dijelom unutar Hrvatskog primorja, ima problem s prostornim identitetom, a otočani, zbog toga, imaju problem s osjećajem regionalne pripadnosti. Na otoku Pagu postoji izražena dvojnost, jer dio otočana se izjašnjava kao Dalmatinci, a drugi dio kao Primorci. Međutim, do kraja 80-ih godina 20. stoljeća gotovo svi otočani su se smatrali Primorcima.
U to vrijeme otok Pag je bio dio Zajednice općina Rijeka i administrativno i gospodarski je bio snažno povezan s Rijekom. No, s vremenom se to promijenilo. Pred popis stanovništva 2011. godine, prof. Branimir Vukosav i prof. Lena Mirošević s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru proveli su na otoku Pagu istraživanje s ciljem utvrđivanja osjećaja regionalne pripadnosti stanovnika otoka Paga. U anketi koju su proveli, otočani su se mogli izjasniti kao Dalmatinac ili kao Primorac ili nešto treće, po vlastitoj želji i osjećaju. Većina stanovnika Grada Paga izjasnila se kao Dalmatinci, javlja Radio Pag.
Međutim, i na području Grada Novalje većina stanovnika se izjasnila Dalmatincima. Prema tom istraživanju, 68% stanovnika Grada Paga i Grada Novalje izjasnilo se kao Dalmatinci, a 32% kao Primorci ili nešto treće. To ukazuje kako i dalje na otoku Pagu postoji problem s regionalnim identitetom.
Prema Hrvatskoj enciklopediji, otok Pag u cijelosti pripada Dalmaciji. Naime, prema tom izvoru, sjeverna granica Dalmacije s Hrvatskim primorjem uključuje dio podvelebitskoga primorja južno od Tribnja i otok Pag, a granica Hrvatskog primorja na jugu je kod naselja Tribanj-Krušćica, zaselak Mandalina.
Tu završava Hrvatsko primorje i počinje Dalmacija. Po tome je, dakle, cijeli otok Pag Dalmacija. No, svi otočani se, očito, ne smatraju Dalmatincima. Je li se što promijenilo u stavu otočana prema vlastitoj regionalnoj pripadnosti, znat će se nakon najavljenih istraživanja koja bi se trebala provesti nakon popisa stanovništva.
