Na Ekonomskom fakultetu u Splitu održan je „Okrugli stol Europska integracija i njen utjecaj na građane i poduzetnike“ pod pokroviteljstvom Jean Monnet katedre za financijsko i gospodarsko pravo Sveučilišta u Splitu i Županijske komore Split – Hrvatske gospodarske komore. Oni su pred više od 200 sudionika raspravljali o izazovima za europske integracije u vrijeme Covid-19 pandemije.
Na okruglome stolu, pod vodstvom doc. dr. Šime Jozipovića kao Jean Monnet profesora splitskog Sveučilišta, stručnjaci iz različitih sektora poput hotelijerstva (Igor Leben, Hotel Le Meridien Split), IT-industrije (Karlo Đuderija, DotYourSpot.com) i zdravstva (dr. med. Jakov Matas, Medicinski fakultet/Florence grupa) su predstavili kako su reagirali na trenutne izazove, dok su pravni stručnjaci, Marin Keršić i Trpimir Perkušić s Pravnog fakulteta u Splitu održali izlaganja vezana uz aktualne probleme zaštite građanskih prava i regulacije poduzetništva prema hrvatskom pravu i pravu EU. Zaključci izlaganja su se odnosili na položaj građana i poduzetnika u vrijeme Covid-19 pandemije i značaja novih tehnologija za borbu s ekonomskim i zdravstvenim krizama.
Za komentar smo pitali dr. Jozipovića.
Kako je pandemija utjecala na pravne sustave u Europskoj Uniji? Jesu li stvarno sve mjere bile nužne?
„Sigurnost europskih građana ali i zaštita europskog gospodarstva ključne su zadaće Europske Unije. Postupak odmjeravanja odnosno vaganja između ovih vrijednosti predstavlja izrazito zahtjevan zadatak u kojemu država mora imati određene margine za donošenje odluka. Na to je upućivalo izlaganje g. Keršića koji se osvrnuo na diskrecijsku marginu Zakonodavca, te kao bitan faktor ocjene naveo raspoloživost informacija u trenutku donošenja odluke. Kako su na početku ove pandemije informacije bile nepouzdane, državi se morala priznati i veća margina za donošenje odluka. S boljim poznavanjem virusa i njegova procesa širenja, odgovornost je i svake države da brine o donošenju bolje prilagođenih mjera.“
Na kakve mjere mislite?
„Nisam stručnjak za pitanja javnog zdravstva, pa ne bi ulazio u pitanje konkretnih mjera. Referirao bi se na izlaganje dr. Matasa, koji je izrazito detaljno predstavio kako sustavno testiranje na Covid-19 ne spašava samo živote kroz kontrolu širenja zaraze, već je izrazito bitno za zaštitu gospodarskih aktivnosti. S pravne strane mogu reći da, ako su takve mjere barem jednako učinkovite kao i nekakve strože mjere, trebao bi bit prioritet koristiti takva blaža sredstva jer sve drugo predstavlja nepotrebno ograničenje europskih i hrvatskih građanskih prava.“
Kakvi su dojmovi iz prakse, radi li se dovoljno na zaštiti od Covid-19?
„Pa samo bi spomenuo izvrsna izlaganja g. Lebena i g. Đuderije koji su naglasili značaj digitalizacije i novih tehnologija u sektorima ugostiteljstva i turizma. U hotelima i ugostiteljskim objektima su tako inovativne tehnologije koje dodatno štite goste od mogućih zaraza postale najviši prioritet. To će vjerujem bitno doprinijeti trajnoj modernizaciji ovoga sektora. G. Đuderija je tako spomenuo pozitivne učinke višejezičnosti u digitalnim cjenicima koji su prvotno uvedeni od strane niza objekata iz epidemioloških razloga. Slične primjere je g. Leben iznio vezano za zaštitu gostiju, koja će ujedno doprinijeti učinkovitosti poslovanja u hotelima njihove grupacije. Upravo zbog ovakvih primjera uopće ne sumnjam u modernizaciju ugostiteljskog i turističkog sektora, te sve veće integracije s europskim tržištem. Pri tome je jedino bitno da pravna regulativa prati ove razvoje. Europsko pravo upravo radi na mnogim propisima koji služe stvaranju jedinstvenih uvjeta za tehnološke inovacije te danas postoji okvir za mnoge aspekte tehnološke regulacije u EU. Međutim, i dalje postoji dovoljno prostora za našeg Zakonodavca, da prednjači u ovome sektoru, kako bi država bila veći partner inovatorima."
