Nitko nije bio sretniji od roditelja osnovaca kada je donesena odluka da će djeca dobivati besplatnu marendu u školi. Ok, ništa nije besplatno, sve to porezni obveznici plate, ali eto činjenica da će dijete svaki dan u školi dočekati marenda dočekana je s oduševljenjem.
Određeno je da se po djetetu izdvoji 10 kn za marendu, a onda se krenulo u realizaciju. Neke škole imaju svoju kuhinju, no većina ih nema. Pa se onda našlo način da se iz lokalnih pekarnica dostavljaju proizvodi.
Neka su djeca u Splitu prošle godine, prvi tjedan kada se krenulo s ovom mjerom, bila presretna zbog krafni i čokoladnog mlijeka, hrenovki u tijestu i školskog sendviča. No, onda se dogodio preokret. Roditelji su se (vjerojatno ne svi, možda nekolicina) pobunili da je to što se daje djeci - nezdravo. Sablaznili su se nad krafnama, burecima, buhtlama. Kao da nikada u životu nisu to okusili, a još manje svojoj djeci kupili. I došla je "zdrava" marenda. Pod tim zdrava misli se na humus, zobenu kašu, sendvič, pizzu s povrćem... I sve to zdravo - završi u kanti za smeće ili djeca po tome - gaze.
Marende se bacaju u smeće
Točno tako se sve odigralo i u OŠ Srinjine koja spada pod ingerenciju Grada Splita. Djeca su u novu školsku godinu ušla sa novim menijem, zdravijim negoli je to bilo na onim počecima, no sada ni djeca ni roditelji nisu sretni. Djeca zato što im se marenda - ne sviđa, a roditelji zato što njihovi potomci iz škole dolaze - gladni.
"Prije nekoliko dana se 150 marendi u OŠ Srinjine nije pojelo. I to će se bacit u smeće. Riječ je o zobenoj kaši. Zbog nekolicine ljudi se uvela zdrava prehrana. Istina, na početku su imali nezdraviju hranu, ali barem bi je pojeli. Djeca dolaze kući gladna. Kako će oni izdržat 6-7 sati u školi, a da ništa ne okuse?! Primjerice, dobiju neku štruklu, ali to je toliko malo i djetetu u razvoju nije dovoljno. Tu i tamo dobiju voćku, uglavnom jabuke, ali ja ne znam je'l jedna bila normalna. Unutra skroz gnjile", kaže nam mama dvoje školaraca koji idu u OŠ Srinjine.
Propisano je da djeca dobiju voće, nekad jogurt. Sendviči su s tunom, paprikom, rajčicama, krastavcima, pa oni koji ne vole sve sastojke, ili to vade ili jednostavno bace. A onda opet otrču do najbliže pekare ili dućana i kupe ono što vole. Netko krafnu, netko burek. Kako tko voli.
"Većina roditelja se slaže da ovo nije rješenje i da nešto treba mijenjati. Ta hrana u školu dođe u 7 sati ujutro. Vanka je 30 stupnjeva i nema frižidera za toliko jogurta ili zobenih kaša. Dok dođe vrijeme za veliki odmor i marendu, to se sve ukiseli. Sirko u to doba više nije bijele boje nego žute. Oni koji svome djetetu žele zdravu prehranu, uvijek mu mogu u torbu ubaciti neku voćku. Činjenica je da se marende bacaju i to nije u redu. Bolje je da pojedu ono što vole, nego da ostanu gladna, a marenda se baca u smeće. Razgovarali smo s ravnateljicom, kao i s ljudima iz Banovine. Nešto će se morati mijenjati. Išli smo s ovim i na vijeće roditelja", kaže nam sugovornica u nadi da će se situacija što prije promijeniti na bolje.
Anketa među učenicima
Poslali smo upit i ravnateljici OŠ Srinjine Zrinki Mužinić Bikić.
"Upoznati smo s nezadovoljstvom učenika i, nažalost, vidimo kako nam pojedinim danima ostaju gotovo pune kutije marende koju djeca ne žele uzeti. Koliko čujem, slično je i u nizu drugih škola na području grada Splita.
Kontaktirali smo službe u Gradu koje su provele postupak javne nabave, tražeći mišljenje o mogućnosti promjene menija.
U tijeku je i provedba ankete među učenicima kako bi oni mogli izraziti svoje mišljenje vezano uz pojedine obroke
te se nadam da ćemo uspjeti doći do nekog rješenja i sugerirati meni koji će biti i u skladu s preporukama NZJZ-a i zadovoljavajući za njih", kazala nam je Mužinić Bikić.
I nije OŠ Srinjine jedina škola na splitskom području čiji su roditelji, ali i đaci nezadovoljni. Hrpa je roditelja nezadovoljna trenutnom situacijom. Mnogi bi radije da im dijete pojede i burek u školi, samo da nije gladno. Uostalom, to djetetu može biti jedini nezdravi obrok u danu, a roditelj je tu da mu kasnije, za ručak i večeru servira nešto zdravije.
