Nakon preporuke Grada Zagreba, stotinu osnovnih škola u glavnom gradu već je uvelo zabranu korištenja mobitela, dok ostale škole planiraju slijediti njihov primjer. Iz škola poručuju da je mjera donijela vidljive promjene – učenici se više druže, bolje koncentriraju na nastavu, a slučajevi digitalnog vršnjačkog nasilja su u padu, izjavila je u ponedjeljak zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenac.
„Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima. Prema riječima nastavnika, školski hodnici sada su bučniji – ali na dobar način. Umjesto da zure u ekrane, učenici ponovno razgovaraju jedni s drugima“, rekla je Dolenac na konferenciji za medije.
Podsjetila je da su škole na početku školske godine dobile preporuku Grada da ograniče upotrebu mobitela, a 27. listopada provedena je anketa o provedbi i učincima mjere. Rezultati, kaže, pokazuju tri ključna pozitivna pomaka: veću socijalnu interakciju među učenicima, bolju kvalitetu nastave i ocjena te manju prisutnost digitalnog nasilja.
„Ovo je važan korak naprijed, ali ne rješava sve izazove s kojima se suočavamo“, dodala je Dolenac.
Saborska zastupnica platforme Možemo!, Ivana Kekin, predstavila je Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece, kojim bi se na nacionalnoj razini uredila pravila o korištenju mobitela u osnovnim školama. Prema prijedlogu, djeca bi i dalje smjela donositi mobitele u školu, ali bi ih po dolasku trebala isključiti i pohraniti na sigurno mjesto. Time bi se, istaknula je, stvorili bolji uvjeti za učenje, razgovor i socijalizaciju, uz iznimke za djecu s medicinskim potrebama. „Cilj nije zabrana radi zabrane, nego zaštita fokusa, pažnje i međuljudskih odnosa“, naglasila je Kekin.
Drugi prijedlog odnosi se na obvezu uvođenja filtriranih školskih mreža koje bi onemogućavale pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima.
Zakon bi također uveo sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za otvaranje profila na društvenim mrežama – djeca mlađa od 15 godina mogla bi ih koristiti samo uz izričit pristanak roditelja. Platforme bi bile obvezne omogućiti sigurne i privatnosti nenametljive načine provjere dobi, bez prikupljanja osobnih podataka ili dokumenata.
Predviđa se i sustav prevencije i brzog reagiranja na digitalno nasilje. Platforme bi morale jasno istaknuti poruke o prevenciji, omogućiti djeci jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja i uklanjati ga bez odgode. Država bi, s druge strane, bila odgovorna za edukacije i pružanje psihološke podrške djeci, roditeljima i učiteljima.
Kekin je upozorila da djeca sama ne mogu „pobijediti“ algoritme društvenih mreža koji su dizajnirani da ih privuku i zadrže.
„Djeca od devet do petnaest godina provode u prosjeku više od tri sata dnevno na ekranima i društvenim mrežama. U Hrvatskoj više od 70 posto učenika viših razreda osnovne škole provodi više od tri sata dnevno na internetu, a trećina njih barem jednom mjesečno doživi neki oblik online nasilja. Četvrtina ih, nažalost, sudjeluje i s druge strane – kao počinitelji. Brojke su poražavajuće, a država do sada nije imala zakon koji bi ih štitio u digitalnom prostoru“, poručila je Kekin.
„Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva, već prostor zdravog razvoja, kreativnosti i povezanosti – ali samo ako postavimo jasna pravila koja čuvaju ono najvažnije: dječju pažnju, samopoštovanje i mentalno zdravlje“, zaključila je.
