U vremenu od 22. do 27. travnja 2024., a u organizaciji Sveučilišta u Splitu, u Splitu se održava Festival znanosti kojemu je ove godine tema "Inteligencija". Festival znanosti je manifestacija koja se u Hrvatskoj kontinuirano organizira od 2003. godine s ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja. Tijekom šest dana održavanja, na različitim lokacijama u gradu Splitu i okolnim mjestima, odvijat će se veliki broj različitih aktivnosti, poput predavanja, radionica, prezentacija, izložbi, pokusa, tribina, okruglih stolova...
U rad Festivala znanosti će se i ove godine uključiti udruga Zvjezdano selo Mosor, i to tako da će dana 26. travnja (petak) u zvjezdarnici u Gornjem Sitnom biti održano znanstveno-popularno predavanje pod nazivom "Svemir čestica".
Predavanje će održati prof. dr. sc. Goran Senjanović, ugledni, svjetski poznati fizičar, profesor emeritus na International Centre of Theoretical Physics (ICTP), jednom od najvažnijih instituta teorijske fizike na svijetu. Prof. Senjanović, rođeni Splićanin, trenutno radi i kao predavač na prestižnom Ludwig-Maximilians Sveučilištu u Münchenu (LMU).
Predavanje prof. Senjanovića će započeti u 19 sati, nakon čega će – ako to vremenski uvjeti dopuste – za sve zainteresirane na terasi zvjezdarnici biti upriličeno i astronomsko promatranje neba teleskopom. Program će potrajati do 24 sata, a ulaz je za sve besplatan.
O predavanju
Centralna karakteristika Standardnog kozmološkog modela, poznatijeg pod imenom Big Bang, jest to da svemir postaje sve hladnijim i sve većim. U svojoj dalekoj prošlosti je bio toliko vruć da su mogle postojati samo elementarne čestice od kojih su napravljeni atomi, a od atoma je danas sastavljen i cijeli vidljivi svemir. Ovo znanstveno-popularno predavanje daje pregled fizike elementarnih čestica i njihove uloge u evoluciji svemira.
O predavaču
Prof. Senjanović je svojim idejama i radom dostigao je status jednog od svjetski najrenomiranijih znanstvenika u području fizike elementarnih čestica, gdje je posebno doprinio razvoju i razumijevanju fizike neutrina, ujedinjenju fundamentalnih sila, narušenju broja leptona i bariona, te teoriji supersimetrije.
Diplomirao je fiziku u Beogradu, a doktorirao na City College of New York pod mentorstvom Rabindra Mohapatre. Nakon toga je radio kao znanstvenik na Brookhaven National Laboratory te kao profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1991. pridružuje se ICTP-u u Trstu.
Njegov znanstveni članak "Neutrino mass and spontaneous parity nonconservation" (hrv. "Neutrinska masa i spontano narušenje pariteta"), kojeg je napisao 1979. godine zajedno sa Mohapatrom, spada u klasike fizike elementarnih čestica i do danas je citiran više od 7000 puta, što ga je stavilo na listu najcitiranijih radova svih vremena u ovom području. U radu se predlaže "mehanizam klackalice" koji predviđa neutrinsku masu kao posljedicu postojanja desnoga neutrina, te je povezuje sa maksimalnim narušenjem lijevo-desne simetrije u slabim interakcijama.
Zajedno sa Mohapatrom, Jogesh Patiem i Abdus Salamom, jedan je od kreatora simetrične teorije elektroslabih sila, u kojoj je lijevo-desna simetrija spontano slomljena na nižim energijama. Ta teorija konceptualno mijenja jednu od osnovnih paradigmi sila u prirodi. U suradnji sa Wai-Yee Keungom predlaže način kako eksperimentalno testirati prirodu desnih neutrina, za kojima se danas traga u eksperimentima na CERN-u.
Zajedno sa William J. Marcianom, godinama prije samoga eksperimenta, pokazao je da je supersimetrično ujedinjenje (GUT) povezano s velikom masom top kvarka.
