Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u rujnu ostvareno 2,5 milijuna dolazaka i 13,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 15 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 5 posto u noćenjima.
"U Hrvatskoj je u tijeku odlična posezona tijekom koje smo uspješno zadržali pozitivne trendove i rezultate ostvarene u samoj špici sezone. U našoj zemlji trenutno boravi oko 200 tisuća gostiju, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo oko 150 tisuća. Posebno nas vesele odlični rezultati ostvareni s nama najbližih i najvažnijih europskih tržišta, ali i onih dalekih poput SAD-a na kojem u rujnu bilježimo visoke poraste i to od 33 posto u dolascima te 25 posto u noćenjima što je izvrstan rezultat. Ušli smo u listopad, na mnogim tržištima i dalje imamo aktivne kampanje i promotivne aktivnosti za posezonu pa do kraja godine očekujemo zadržavanje pozitivnih turističkih trendova“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom rujna najviše je noćenja ostvareno u Istri (oko 4 milijuna noćenja što je +3% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (2,7 milijuna noćenja što je +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,3 milijuna noćenja što je +6% u odnosu na 2022.), Zadarskoj (1,7 milijuna noćenja što je +1% u odnosu na 2022.) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (1,2 milijuna noćenja što je +6% u odnosu na 2022.). Pritom je u Zagrebu ostvareno 257 tisuća noćenja što je 12% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 254 tisuće noćenja što je 8% više nego lani.
Gledano po destinacijama u rujnu je najviše noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu, Umagu, Medulinu, Zadru te Malom Lošinju. Kada govorimo o tržištima, u rujnu je najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (3,8 milijuna noćenja), Austrije (1,3 milijuna noćenja), Slovenije (1 milijun noćenja), Poljske (859 tisuća noćenja) te Češke (682 tisuće noćenja).
„Nakon najbolje predsezone, i u posezoni ostvarujemo rekordne rezultate u turističkom prometu i to potvrđuje kako se Hrvatska na tržištu profilira upravo onako kako želimo, kao destinacija koja je turistima privlačna tijekom cijele godine. Vlada Republike Hrvatske nastavit će podupirati razvoj u smjeru cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma te smo za novi investicijski ciklus osigurali 1,3 milijardi eura, koji će omogućiti dodatni iskorak u kvaliteti ponude. Novim Zakonom o turizmu dajemo gradovima i županijama dodatne alate za upravljanje destinacijama, kako bismo naš turizam i u budućnosti učinili konkurentnim i održivim te vjerujem kako će sve ove aktivnosti osigurati da Hrvatska ostane jedna od najpoželjnijih destinacija, ne samo tijekom ljetnih mjeseci, već tijekom cijele godine“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Tijekom devet mjeseci ostvareno preko 102 milijuna noćenja
Odlični trendovi u rujnu dodatno su učvrstili i rezultate ostvarene na razini cijele godine, odnosno tijekom prvih devet mjeseci. U navedenom je razdoblju ukupno ostvareno 18,7 milijuna dolazaka i preko 102 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.
Pritom je u jadranskim županijama ostvareno 16,7 milijuna dolazaka i 98,1 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, u Zagrebu je ostvareno 974 tisuće dolazaka (+22% u odnosu na lani) i 1,9 milijuna noćenja (+15% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 1 milijun dolazaka (+15% u odnosu na lani) i 2,1 milijun noćenja (+14% u odnosu na lani). Gledano prema destinacijama, u istom je razdoblju najviše noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu.
Najviše noćenja tijekom prvih devet mjeseci ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,6 milijuna noćenja), Hrvatske (11,9 milijuna noćenja), Slovenije (10,2 milijuna noćenja), Austrije (7,9 milijuna noćenja), Poljske (6,5 milijuna noćenja), Češke (5,4 milijuna noćenja), Italije (4 milijuna noćenja), Mađarske (3,5 milijuna noćenja), Velike Britanije (3,4 milijuna noćenja) i Slovačke (3,3 milijuna noćenja).
