Na današnji dan 1524. godine preminuo je Marko Marulić
Na današnji dan, 5. siječnja, prije točno 502 godine preminuo je Marko Marulić (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), nacionalni klasik, autor prvog umjetničkog epa na hrvatskom jeziku i humanist europskog formata. Povodom velike obljetnice, Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2024. Godinom Marka Marulića.
Humanist europskog kova i pisac za različitu publiku
Opus Marka Marulića ističe se raznolikošću i širokim zahvatom tema: pisao je u stihu i prozi, s izraženom književnom stilizacijom i sposobnošću prilagodbe različitoj čitateljskoj publici. U njegovim djelima prepoznaje se duboka religioznost, ali i tipično humanistička širina interesa te svestrana erudicija.
Stvarao je na hrvatskom i latinskom, ponešto i na talijanskom jeziku. Prevodio je s latinskog i talijanskog na hrvatski te s hrvatskog i talijanskog na latinski. Živeći na razmeđu srednjeg i novog vijeka, preuzimao je srednjovjekovne sadržaje, ali ih je oblikovao u obnovljenim, renesansnim književnim formama.
Za hrvatsku književnost Marulićevo je djelo ishodišno: njegovi se hrvatski tekstovi pojavljuju u osjetljivom prijelazu iz kasnog srednjovjekovlja u renesansu, spajajući naslijeđe prošlosti s modernim poetičkim konceptima.
Najpoznatije je njegovo djelo "Judita", prvi umjetnički ep hrvatske književnosti na hrvatskom jeziku, zahvaljujući kojem je Marko Marulić stekao naslov "oca hrvatske književnosti". Dovršena 1501., a tiskana 1521. godine, "Judita" je za njegova života objavljena triput, postavši uzorno djelo hrvatske epike 16. stoljeća. Zanimljiva je i u europskom kontekstu jer starozavjetnu temu obrađuje u epskoj formi na narodnom jeziku. Prevedena je na engleski, mađarski, talijanski, francuski i litavski, djelomično i na slovenski, španjolski i njemački.
Od "Suzane" do pisama Katarini Obirtića
Drugo Marulićevo epsko djelo, biblijska poema "Suzana", manjeg je opsega (780 stihova). Uz nekoliko domoljubnih pjesama poput "Molitva suprotiva Turkom" i "Tužen’je grada Hjerozolima", te šaljivo-poučne stihove, ostatak njegova hrvatskog pjesništva pretežno je nabožne i moralističke tematike.
Marku Maruliću pripisuje se i dramski tekst u stihovima "Prikazan’je historije svetoga Panucija", nastao kao adaptacija talijanskog predloška Fea Belcarija. Od proze na hrvatskom sačuvano je malo: kao izvorna ističu se dva pisma Katarini Obirtića te prozni dijelovi u "Juditi". Opsežan spis "Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja tašćin segasvitnjih" prijevod je djela "De imitatione Christi" Tome Kempenca.
U europskim okvirima Marko Marulić posebno se ističe kao jedan od najprevođenijih i najznačajnijih latinista. Veći dio njegova opusa čine latinska djela, koja su mu donijela međunarodni ugled. Zbirka poučnih priča "De institutione bene vivendi per exempla sanctorum" prevedena je na mnoge jezike i tiskana u više od 60 izdanja, a veliku popularnost stekla je i moralistička rasprava "Evangelistarium".
Pisao je i elegije, epigrame, himne te stihovane životopise svetaca poput "Vita divi Hieronymi", ali i ljubavne pjesme – među njima se ističu "Epigrammata", poznatiji kao "Glasgowski stihovi", prvi put objavljeni tek 1999. godine. Kao pjesnik i latinist posebno se dokazao u junačko-povijesnom epu "Davidias". Među proznim teološkim djelima ističu se "De humilitate et gloria Christi", "De ultimo Christi iudicio", "De veteris instrumenti viris illustribus commentarium" i "Dialogus de Hercule a Christocolis superato", dok je u području fikcionalne proze ostavio i "Quinquaginta parabolae". Neka su djela poznata samo po naslovu, poput "Psichiologia de ratione animae humanae", "Quaestiones utriusque Testamenti" i "De pace Italiae carmen heroicum".
Marulić u fondu NSK: digitalna zbirka i izložbe
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga čuva neka od najznačajnijih Marulićevih djela. Kako bi ih okupila na jednom mjestu te sačuvala i učinila dostupnima javnosti, 2018. godine – uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske – provela je projekt Digitalna zbirka djela Marka Marulića. Rezultat je virtualna izložba "Marko Marulić", čije su ilustracije, ako nije drugačije navedeno, dostupne na portalu Digitalne zbirke NSK.
Uz to, NSK je organizirala i niz fizičkih izložaba. Među istaknutijima je izložba "Marko Marulić – europski humanist", pripremljena 2020. godine u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, koja je gostovala diljem Litve te u Švicarskoj. Šire gostovanje spriječila je epidemija koronavirusa. Godinu kasnije, 2021., u NSK je postavljena izložba "Judita" povodom 500. obljetnice tiskanja tog kapitalnog djela, a obje su izložbe organizirane uz podršku Ministarstva kulture i medija.
Kroz projekte digitalizacije i izložbene programe vidljiva je višestruka povezanost Marka Marulića i NSK: Marulić simbolizira hrvatsko pisano stvaralaštvo i hrvatsku riječ, a Knjižnica kao stoljetna čuvarica hrvatske knjige svojim fondom potvrđuje njegovo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti.
Na kraju, posebna zahvala upućena je Književnom krugu Split, osobito dr. sc. Bratislavu Lučinu, voditelju Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM.