Međunarodna znanstvena skupina predstavila je danas poslijepodne prekretnicu u astrofizici - prvu fotografiju crne rupe u povijesti - plod višegodišnjeg rada na projektu Event Horizon Telescope koji je omogućio uvid u čudovišne nebeske objekte.
To povijesno postignuće omogućila je globalna teleskopska mreža sastavljena od niza teleskopa stacioniranih na Zemlji u projektu koji se smatra ispitom za opću teoriju relativnosti fizičara Alberta Einsteina.
Otkriće je predstavljeno na konferencijama za novinare održanima istodobno u Washingtonu, Bruxellesu, Santiagu, Šangaju, Taipeiju i Tokiju, javlja Index.
Fotografija otkriva crnu rupu u središtu Messier 87, masivne galaksije udaljene oko 54 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
- Ovo je izvanredan dan za astrofiziku - rekla je ravnateljica Američke nacionalne znanstvene zaklade (U.S. National Science Foundation) France Córdova.
- Vidimo ono što je dosad bilo nevidljivo.
Supermasivna crna rupa - M87 - ima masu 3,5 milijardi Sunčeve mase.
Testiranje Einsteinove teorije
Istraživanje je zapravo testiranje teorije opće relativnosti koju je 1915. postavio fizičar Albert Einstein kako bi objasnio gravitacijske zakone i njihovu povezanost s drugim prirodnim silama.
Crne rupe različitih su veličina, a formiraju se pri kolapsu masivnih zvijezda na kraju njihova životnog ciklusa.
Supermasivne crne rupe od njih se razlikuju, veće su i rastu gutajući materiju i radijaciju i moguće je da se stapaju s drugim crnim rupama.
Činjenica da crne rupe ne dopuštaju probijanje svjetlosti otežava njihovo promatranje. Znanstvenici su tražili svjetlosni prsten - isprekidanu materiju i radijaciju koja kruži strahovitom brzinom rubom horizonta događaja - oko područja tame koja je crna rupa. To se naziva siluetom ili sjenom crne rupe.
Znanstvenici na projektu EHT dobili su prve podatke u travnju 2017. koristeći se teleskopima u američkim saveznim državama Arizoni i Havajima, kao i teleskopima u Meksiku, Čileu, Španjolskoj i na Antarktici. Od tada su globalnoj teleskopskoj mreži pridodani teleskopi postavljeni u Francuskoj i na Grenlandu.
Crne rupe - svemirska čudovišta
Masivne, proždiruće, supermoćne crne rupe najveća su enigma našeg kozmosa i sve do danas, do srijede 10. travnja, kada je objavljena prva, povijesna snimka, nisu bile izravno promatrane.
Crna rupa je nebesko tijelo koje posjeduje ekstremno veliku masu u vrlo malenom volumenu. Simbolički, to je kao kada bi Zemlja bila komprimirana i ugurana u krojački napršnjak ili, primjerice, kao kad bi Sunce imalo promjer od samo 6 kilometara, objašnjava za agenciju France Presse Guy Perrin, astronom u Pariškom opservatoriju (PSL).
Prema Einsteinovoj teoriji opće relativnosti koja je omogućila da se objasni ustroj crne rupe, gravitacijsko privlačenje "tih čudovišta" takve je prirode da mu ništa ne može umaknuti, ni materija, ni svjetlost, bez obzira na valnu duljinu. Dakle, nemoguće je izravno promatrati crnu rupu, piše Index.
Osim toga, gravitacijska sila emitirana iz crne rupe tako je fenomenalna da je nemoguće reproducirati slično okružje u laboratoriju.
Dvije crne rupe uočene zahvaljujući znanstvenom projektu Event Horizon Telescope su dvije supermasivne crne rupe.
Prva, Sagittarius A* (Strijelac A*), u središtu je naše galaksije Mliječne staze, udaljena 26.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Njezina je masa 4,1 milijun puta masa Sunca. Njezin promjer je deseti dio udaljenosti između Zemlje i Sunca.
Masa druge supermasivne crne rupe je 3,5 milijardi mase našeg Sunca i 1500 puta veća je od Sagittariusa A*. Smještena je 54 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, u središtu galaksije M87. Mnogo je veća od Sagittariusa A*, ali od nas je toliko udaljena da kada bi bila promatrana sa Zemlje, "činila bi se manjom od Sagittariusa A*", navodi Event Horizon Telescope.
