Moja obitelji i ja stanujemo podno Kliške tvrđave, s njegove južne strane. I nećete vjerovat, svaki dan, ali baš svaki dan, kad idem na posao, ovdje u Klisu, u podnožju Kliške tvrđave, gdje se nalazi zgrada Općine, četiri stupnja je niža temperatura, nego u njegovom podnožju, na mjestu gdje stanujem – kazao nam je Jakov Vetma, načelnik Općine Klis.
On je, podsjetimo, u prosincu po treći put jednoglasno izabran za kandidata HDZ-a za kliškog načelnika. Nema protukandidata na idućim lokalnim izborima, ali to nije ni bila tema o kojoj je mislio pričati kad smo ga u petak posjetili na Klisu. Rođen je 1981. godine. obiteljski je čovjek. Sa suprugom Draganom ima sinove Karla, Davida, Lovru, Marka, a uskoro će doći i Šimun.
– Gledajte, najveći resurs Općine Klis, osim prostora, upravo je Kliška tvrđava. Zbog toga su značajna novčana sredstva posljednjih nekoliko godina uložena u njenu obnovu, i to mahom iz europskih sredstava, te dijelom od strane ministarstava i Županije splitsko-dalmatinske – kazao nam je odmah na početku hodanje Kliškom tvrđavom Jakov Vetma, načelnik Općine Klis.
– U prizemlju Kneževog dvora nalazi se Posjetitejski centar, a na katu je izložbeni dio i protokolarni centar. Inače je Tvrđava Klis proglašena Protokolarnim centrom Splitsko-dalmatinske županije, i na taj način su se dobila i sredstva za izgradnju Kneževog dvora – kazuje nam Vetma. Te dodaje:
– Obnovljeni Knežev dvor otvoren je 2016. godine. Podsjetimo, on je na kraju Drugog svjetskog rata zapaljen, i kao takav ostao zatvoren i neobnovljen, sve do mogućnosti korištenja europskih fondova.
Zadovoljni ste s korištenjem europskih fondova?
– Jesmo, jer mislim da smo s financijskim mogućnostima Općine Klis , obzirom da mi upravljamo Tvrđavom Klis, ostvarili maksimum. Čeka nas još dosta posla, stalno imam osjećaj da smo na početku. Bitno je da obnova tvrđave prvi put u povijesti doživi kontinuitet ulaganja.
Šetnjom po Kliškoj tvrđavi dolazimo i do crkve svetog Vida, u kojem su se u zadnje vrijeme organizirala i vjenčanja.
– Da, tako je, osim standardne turističke ponude, na Kliškoj tvrđavi bilo je niz vjenčanja. Jer, ovakav ambijent, po meni, ne postoji nigdje, s obzirom na prisutnost crkve svetog Vida koja nudi mogućnost da se obred vjenčanja obavi u njoj. Također, unutar same Kliške tvrđave postoji niz mikro lokacija na kojima se mogu organizirati slavlja nakon obreda vjenčanja. Tako da je ovo idealan prostor za vjenčanja, koji će biti još bolji kad dovršimo iduće projekte obnove, nakon čega ćemo imati još niz prostora, u kojima će se ta ponuda moći ukomponirati.
Povijesna lenta, koju ste izradili, pokazuje razdoblja u kojima su se razvijali Klis, Solin i Split.
– Ovo je područje bilo i pod Mlečanima, a često su te granice bile na području Splita, ali i Solina i Klisa. Mi smo 111 godina bili pod Osmanlijama, a u isto vrijeme Split je bio pod Mlečanima. Tu je bio niz vladara, od Trpimira, Petra Kružića pa do Šubića.
Tvrđava Klis jedna je od najvećih i najvažnijih obrambenih utvrda na hrvatskom tlu, o kojoj su ovisile sloboda, sigurnost i opstojnost središnje Dalmacije u vrlo nesigurna vremena u kojima su osmanlijske snage prijetile prodorom na zapad Europe. Klis je kao teško osvojiva tvrđava bio glavni grad i sjedište slavnog hrvatskog kneza Trpimira (845.-864.), rodonačelnika hrvatske narodne vladarske kuće koja je po njemu dobila ime, ali i drugih hrvatskih vladara.
Klis je 2018. godine obilježio 370. obljetnica oslobođenja hrvatskog povijesnog i kraljevskog grada od turskih osvajača, koji su Klis pod svojom upravom držali punih 111 godina. Onda je Klis bio pod Mletačkom Republikom, pa je onda bio naš, da bi posljednji put u vojne svrhe Kliška tvrđava korištena za vrijeme Drugog svjetskog rata – kazuje nam kroz šetnju Kliškom tvrđavom općinski načelnik Jakov Vetma. Kojeg pitamo:
Je li sve rečeno dobar korak prema tome da Klis ponovno ima status Grada, a ne Općine, kao sada?
– Klis danas u hrvatskoj državi nema obrise da bi postao grad, nema institucije koja bi odjekivala Republikom Hrvatskom.
Međutim, zbog njegove povijesne važnosti, a takvih primjera ima po cijeloj Europi, smatram da bi Hrvatski sabor trebao vratiti tu važnost Klisu u nastanku hrvatske države. Pa i Knez Trpimir koji je ovdje stolovao u svojoj darovnici Splitskoj biskupiji prvi put spominje ima hrvatskog naroda. Poslije Klis postaje glavnim gradom Hrvatske, s tim da se to sjedište tada mijenjalo. Ali, već tada se dala važnost Klisu u očuvanju hrvatskog identiteta.
Sve hrvatske vladarske obitelji prošle su kroz Klis, ovdje su bile, ovdje su stolovale. Mislim da imamo potpuno pravo zbog te povijesne važnosti, a to je utemeljeno i zakonom, zatražiti status grada.
Dakle nama nije namjera ovdje izgraditi puste zgrade i naseliti desetke tisuća ljudi, i onda formalno zatražiti status, nego smatramo da ga moramo dobiti temeljem povijesne važnosti Klisa. To je, ponavljam, utemeljeno i u zakonu, u kojemu piše: "grad se može proglasiti u slučaju iznimne povijesne važnosti". A ako je išta iznimno povijesno značajno za hrvatski narod, onda je to Klis! Zahvalan sam županu što nas podržava u tom naumu.– kaže nam Vetma.
U sklopu turističke ponude nezaobilazni su i Kliški uskoci.
– Da, oni su organizirani u povijesnu postrojbu, kao udruga građana koja brine o očuvanju našeg identiteta i povijesnoj baštini, te autohtonosti Kliške tvrđave. Mi više brinemo o ovome materijalnom dijelu, a oni o nematerijalnoj baštini, svemu onome što su neke generacije malo i zaboravile. Oni i su to otrgnuli zaboravu, pa danas na Kliškoj tvrđavi nude mačevanje, streličarstvo, sve ono što ponudu čini zaista posebnom.
Kliška tvrđava zahtijeva još dosta obnove, a dosta je i uređeno…
– Da, da, tu imamo topničku vojarnu i Mali kvartir. Ukupna vrijednost uređenja ja pet i pol milijuna kuna. Tu ide i tretiranje vegetacije, na obzidima kliške tvrđave uz uređenje Ljetne pozornice, to je projekt na kojem trenutno radimo. Mi smo 2020. završili kompletnu rasvjetu, 2019. otvorili Interpretacijski centar, 2018. smo i formalno dobili tvrđavu na upravljanje. Prilikom revitalizacije kulturne baštine važna je dinamika razvoja, a 102. 000 posjetitelja iz 2019. dokazuju da smo na dobrom putu.
Rekli ste uoči obilaska, za obići Tvrđavu Klis, treba sat i pol do dva?
– Tako je, jer ovdje je povijest niza slojeva hrvatskih vladara, od Tripimirovića, preko Kliških uskoka, i svaki taj dio povijesti ima svoju priču, traži svoje vrijeme. Tako imamo i klišku oružarnicu, koja prikazuje isključivo artefakte iz jednog povijesnog doba, Knežev Dvor, a crkva Sv. Vida, koja opet ima svoju priču, jedno vrijeme je bila i džamija, jer su 111 godina ovdje vladali Turci. Kompleksnost Kliške tvrđave traži od njenih posjetitelja da ovdje provedu više vremena.
Sami ste se dugo vremena protivili otvaranju ugostiteljskog objekte u sklopu Tvrđave, međutim, sami posjetitelji će to tražiti?
– Pa, već traže. Mi smo 2019. godine imali 102 tisuće posjetitelja, među kojima je bilo dosta kritika zbog nepostojanja jednog takvog sadržaja na samoj tvrđavi. I on će u budućnosti svakako biti napravljen, ali on mora raditi u strogo kontroliranim uvjetima, da ne nagrdimo turističku ponudu bilo kakvim drugim sadržajima.
Inače, na Tvrđavi Klis je 70-tih godina prošlog stoljeća bila jedna gostionica, koja je radila i u kojoj je dolazilo dosta Splićana. Tada kliška janjetina nije bila vezana samo uz restorane, u samom Grlu, već je i na samoj tvrđavi bilo zanimljive ponude.
I pretpostavljam da će se tu pružati pretežno lokalna spiza?
– Sve pokušavamo raditi na autohtoni način, to je misao vodilja od samog početka. Sad moramo dovesti u funkciju info centar i suvenirnicu u podnožju tvrđave.
Uostalom, i za sve objekte koje nadograđujemo, za njih postoje nacrti iz zapisi iz davnih vremena, da su oni zaista tu postojali i da su imali svoju ulogu. Postoje i stare fotografije, mape.. dakle u svemu, slijedimo svoje naslijeđe, i cilj nam je obnoviti Tvrđavu kakva je ona zaista bila za vrijeme naših predaka, te ne narušiti ovaj poseban ambijent, i mislim da ćemo u tome uspjeti – za kraj će našeg obilaska Jakov Vetma.
