Danas je u zgradi Židovske općine svečano obilježeno 75 godina od napada na splitsku sinagogu predstavljanjem izložbe Židovi u Splitu. Na današnji dan 1942. fašisti su upali u sinagogu, pokrali srebrninu, te odnijeli spise i dokumente i spalili ih na splitskoj Pjaci. Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je inicijator obilježavanja ovog tužnog događaja, a uz njega sudionici ove inicijative su bile Ana Lebl, predsjednica židovske općine u Splitu, te Vladina povjerenica za Split, Branka Ramljak, koja je otvorila izložbu židovske općine povodom ove obljetnice.
- Na današnji dan prije 75 godina dogodio se jedan tužni događaj u povijesti našeg grada, koji je bio potisnut svih ovih godina. Nisam mogao dopustiti da padne u zaborav, jer je to sastavni dio naše memorije i želim da ovaj dan bude upisan i da građani budu svjesni toga dana kad se dogodila jedna mrlja na našem gradu. Iz tog negativnog događaja želim, da se razmišljanjem o ovom događaju, okrene stvar naopako i da shvatimo da se iz ovoga može izvući jedna pozitivna priča o zajedništvu, toleranciji, otvorenosti našega grada, koji to može i mora biti - rekao je splitski gradonačelnik Krstulović Opara.
- Trudit ću se u svom mandatu, utjecati na daljnje otvaranje našeg grada, na osjetljivost prema drugima i drugačijima, prema još većoj toleranciji. Otvorit ću put prema zajedništvu, a zajedništvo u našem gradu itekako važi. Mala židovska zajednica, koja je u lipnju 1942. doživjela svoj prvi udarac je i unijela sve vrijednosti koje je stoljećima njegovala i integrirala u povijest našeg grada, do dana današnjeg. Židovska, pa tako i sve druge zajednice, su sastavni dio Splita. Oni nisu drugi ili drugačiji, oni su Split. I želim našim građanima objasniti da smo svi mi, ma kako različiti, Splićani koji grade bolji, kvalitetniji, vrjedniji, čestitiji i pošteniji grad - rekao je gradonačelnik.
Na pitanje novinara na koji način bi se ubuduće trebala obilježavati ova obljetnica i hoće li Grad pomoći pri otvaranju muzeja.
- Grad će sigurno pomoći u otvaranju muzeja, a za obilježavanje imam neke planove. Osobito mi je drago da su predsjednica Židovske općine gospođa Lebl i gospodin Nikšić, koji je važan konzervator u ovom gradu, prihvatili moju inicijativu. Prije nekoliko dana sam ih pozvao da ovu izložbu na današnji dan otvore kako bi obilježili ovaj događaj. Sljedeću godinu kanim na dostojanstven način na Pjaci jednom spomen pločom i intervencijom u prostoru, obilježiti ovaj dan kada se dogodila ta mrlja koja će biti, zapravo, ponos grada. Siguran sam da rješenje koje imam će prihvatiti konzervatori i nadležne službe. I da će građani biti svjesni, ne samo postojanja židovske zajednice, nego svega što je naš grad u prošlosti pretrpio. - zaključio je Krstulović Opara.
Za vrijeme Talijanske okupacije Židovi nisu ubijani
Povijest židovske manjine u Splitu predstavila je predsjednica židovske općine u Splitu Ana Lebl, koja je na otvaranju izložbe pročitala i sjećanje svoga oca, koji je preživio kao izbjeglica Drugi svjetski rat u Splitu.
- U ovako divnom ambijentu s prepuno posjetitelja sam mislila zahvaliti svima koji su došli. Posebno bih naglasila da je zahvaljujući gospodinu Andri Krstuloviću Opari, koji se sjetio da je danas 75. godišnjica, obilježen ovaj dan. Ovu izložbu smo svakako planirali otvoriti za koji dan i odlučili smo objediniti ova dva događaja. Sada bih naglasila da je ova izložba nastala zahvaljujući donaciji židovskog programa World monuments funda i to su donatori kakvi se mogu samo poželjeti. Tako da imamo sredstava da uz ovih dvadesetak panoa, napravimo još oko 40. S tih 60 panoa bi imali bazu i jezgru za budući Židovski muzej, koji će se nalaziti u prostorima iznad židovske općine Split. Mi smo sada u sali koja je ispod sinagoge. Naša sinagoga je stara oko 500 godina, a naša povijest je stara oko 2000 godina, jer Židovi su u Splitu nazočni još iz vremena izgradnje Dioklecijanove palače, a i u Saloni. Smatram da tako dugu priču i tako kontinuiranu povijest vrijedno zabilježiti da bi ostala za budućnost. Nadamo se da je današnja prigoda početak nečeg mnogo većeg, a kao što je gospodin Krstulović Opara napomenuo opet će na Pjaci osvanuti obilježje s mjestom na kojem je bila lomača, baš na ovaj datum. Na pločniku je dugo postojao trag te lomače, međutim kad je obnovljen pločnik to se izgubilo i sada je plan da se to vrati. Tako, eto vidimo se iduće godine na Pjaci, na ovaj datum, uz obilježje fašističke lomače. - kazala je Lebl u predstavljanju današnje izložbe.
Potom je prisutne uputila u manje poznate detalje židovske povijesti u Splitu za vrijeme Drugog svjetskog rata.
- Moj otac, kao i još nekoliko članova moje obitelji iz Beograda i Zagreba, preživio je Drugi svjetski rat zahvaljujući Splitu i zahvaljujući Talijanima. Znači, usprkos ovom ružnom događaju, zaista moramo reći da su Talijani bili spasioci Židova jer nitko nije ubijen. Nakon pada Italije '43. godine, dolaskom Nijemaca u Split stradala je polovica naših članova i u listopadu '43. godine Nijemci su odveli gotovo sve odrasle muškarce na Sajmište odakle su prebačeni u Auschwitz i svi ubijeni. Dok su u ožujku '44. žene, djeca i starci odvedeni u Jasenovac i tamo su također svi ubijeni. Dio ljudi je u tom periodu, između dolaska Nijemaca i pada Italije, uspio se sakriti, pobjeći, priključio se partizanima i naći način za preživjeti, ali ipak je eto polovica stradala. - otkrila nam je Lebl.
Židovska zajednica je bilježila najviše 300 članova u Splitu.
- Nakon što je oko 150 članova preživjelo Drugi svjetski rat, osnivanjem države Izrael se najviše odselilo, oko 50 ljudi, pa nas danas ima oko 100. Naravno broj se kroz ove sve godine mijenjao. Tijekom rata od '92. pa do '96. u Split je stigao veliki broj židovskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Mi smo im organizirali tu prihvat i smještaj. Tako da je dio tih izbjeglica ostao u Splitu i popunio naš broj. To je ustvari ta duga povijest Židova koji nestaju, opstaju, dolaze, prolaze, odlaze, a to se događa i u Splitu. Vrlo dobro se vidi, ali je i značajno za reći kako je Split kroz povijest više puta bio luka spasa za Židove. Imali smo situacije kada su neke izbjeglice u zadnjem ratu iz Sarajeva po drugi puta u svom života stigli u Split s jednom vrećicom stvari i našli spas u našem gradu. Znači povijest se ponovila i to je potpuno nevjerojatno da moguće zamisliti da u jednom životnom vijeku osoba dođe dva puta kao izbjeglica u isti grad i nađe tu toplinu i ljudskost. To su nam ponavljali više puta dok nam nije i umro najstariji od tih izbjeglica. Danas smo obogaćeni i određenim brojem ljudi koji sam nam stigli iz Sarajeva. - zaključila je Lebl.
Izložbu je službeno otvorila Vladina povjerenica za Split, Branka Ramljak, koja je izrazila veliko zadovoljstvo i čast što može otvoriti ovakav jedan događaj u gradu Splitu.
- Nakon svih ovih evociranja koje ste nam prenijeli, nadam se će to izaći u javnosti da se pokaže koliko je Split zapravo jedinstven u svojoj različitosti. Vaša mala zajednica, ali i zajednica svih ostalih manjina u našem gradu svi zajedno činimo grad. Nek ovaj događaj bude poruka da samo zajedništvo i sinergijom možemo sanjati o toj krasnoj budućnosti za svu našu djecu. Ne samo u ovom gradu, nego i cijelog svijeta. - kazala je Ramljak.
Na kraju, zanimljiv je podatak da se ovaj događaj dosad nije obilježavao na inicijative prijašnjih gradonačelnika.
