U organizaciji Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ), od 15 . do 23. lipnja održane su tri radionice za predstavnike otočkih jedinica lokalne samouprave, kopnenih lokalnih zajednica koje imaju doticaj s morem i obalom i za predstavnike zainteresirane stručne javnosti na kojima je predstavljen nacrt Plana upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Splitsko-dalmatinske županije, ili kako ga se uobičajeno kraće zove, Obalnog plana SDŽ. O tom dokumentu, njegovoj ulozi i zaključcima s radionica, govori voditelj projekta, odnosno tima izrađivača Plana Ognjen Škunca.
- Obalni plan Splitsko-dalmatinske županije, ili punim nazivom Plan upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Splitsko-dalmatinske županije, plan je regionalne razine predviđen Protokolom o integralnom upravljanju obalnim područjem na Mediteranu, a Splitsko-dalmatinska županija je među prvim regijama na Mediteranu koja ga izrađuje.
Važno je naglasiti da on nikako nije zamjena za sustav postojećih planova kojima su trenutno regulirani razvoj, očuvanje i upravljanje obalnim područjem županije – što uključuje postojeće planove razvoja, prostorne planove i razne sektorske planove i studije, na županijskoj i lokalnoj razini - već njihova nadopuna, na način da temeljem provedene detaljne dijagnostičke analize odabranih prioritetnih problemskih područja, daje preporuke koje će se ugraditi ili u sljedeću generaciju tih planova, ili već i prije toga, u svakodnevnu praksu ključnih tijela i institucija nadležnih za upravljanje obalnim područjem županije.
Šest je prioritetnih problemskih područja uključeno u Plan, odabranih temeljem evaluacije stanja i trendova u obalnom području županije te svih postojećih planova, a prema kriterijima važnosti, razini (ne)pokrivenosti drugim studijsko-planskim dokumentima te razini prisutnosti u medijima i javnom diskursu. To su održivost i uspješnost prostornog razvoja obalnog područja SDŽ, odnosno koliko, gdje i kako gradimo, i s kakvim razvojnim učincima; planiranje i upravljanje razvojem na pomorskom dobru, s fokusom na inventarizaciju trenutnog stanja; nelegalne, nestručne, neplanske prakse kojima se pomorsko dobro degradira te planiranje morskog područja; izazovi klimatskih promjena i varijabilnosti u obalnom području SDŽ te mogućnosti i potreba prilagodbe; pritisci i onečišćenje okoliša; pitanje održivosti, uspješnosti i otpornosti trenutnog razvojnog modela te konačno pitanje učinkovitost upravljanja i provedbe planova.
Uz to, Plan je i jedan od strateških akata koji će osigurati okvir za programiranje i usmjeravanje razvojnih projekata u sljedećem EU višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. Prilagodba na klimatske promjene i poticanje inovativnog, pametnog, zeleno-plavog gospodarstva, značajne su u njemu obrađene teme, a u prijedlozima za programiranje EU fondova u sljedećem višegodišnje financijskom okviru 2021.-2027., minimalno 30-40% sredstava biti će alocirano upravo u te teme.
Kako je Plan izrađivan, tko je sve sudjelovao u tom projektu?
- Radi se o problematici koja zahtjeva integralni multisektorski i multidisciplinarni pristup, kao i vertikalnu suradnju raznih razina od lokalne do nacionalne. Trenutni cjeloviti nacrt obalnog plana je tijekom prošle godine izrađivao široki krug stručnjaka za razne relevantne discipline (prostorno planiranje, krajobrazno planiranje, razvojno planiranje, nautički turizam, GIS analize, integralno upravljanje obalnim područjem, zaštitu prirode i okoliša, klimatske promjene i adaptaciju na njih, uključujući i kroz zelenu infrastrukturu) u suradnji s projektnih timom SDŽ za praćenje i usmjeravanje izrade plana, kojeg čine predstavnici ključnih županijskih tijela i ustanova nadležnih za neki aspekt upravljanja i razvoja obalnog područja županije. Ovotjedne prezentacije bile su prilika da se nacrt prezentira i prodiskutira i u prvom sljedećem krugu ključnih dionika i budućih partnera u njegovoj provedbi, koji uključuje i obalne jedinice lokalne samouprave te predstavnike gospodarstva, organizacija civilnog društva koje se bave temama obrađivanim u planu i stručne zajednice.
Što bi izdvojili kao glavne zaključke s radionica?
- Diskusije su potvrdile da su odabrane relevantne teme, ali i da nema brzih i lakih rješenja, nego da unaprjeđenje stanja zahtijeva puno više dijaloga i suradnje svih relevantnih dionika na dogovoru oko svima prihvatljivih, realnih ciljeva i načina njihove realizacije. Evidentno je bilo i da je potrebno puno jačanja kapaciteta svih uključenih, naročito vezano uz važne a relativno nove teme mjera prilagodbi na klimatske promjene, razvoja zelene infrastrukture kao multifunkcionalnih rješenja koja višestruko unapređuju kvalitetu i otpornost obalnog područja, očuvanja i unapređenja krajobraza, te zamjene nekih trenutno prevladavajućih praksi na pomorskom dobru kvalitetnijim, planskim, stručno osmišljenim, dugoročnijim rješenjima.
Naglašeno je i da je potrebno osigurati puno više stručne potpore u pripremi i realizaciji projekata, kao i u praksi participativnog planiranja, a potom i participativnog upravljanja i pokretanja potrebnih razvojnih iskoraka. Također je bilo jasno da je sadržajni obuhvat plana, te količina prezentiranih dubinskih analiza, njihovih rezultata, izvedenih zaključaka, teza i konačno vrlo konkretnih Planom danih preporuka, i to za široki krug relevantnih dionika na svim provedbenim razinama, prevelika da bi se mogla do kraja prodiskutirati u formatu radionica. No glavni cilj radionica i je bio u prvom redu da se sudionike informira o Planu, važnosti u njemu obrađenih tema, glavnim uvidima i preporukama, te zainteresira i potakne na aktivnije uključivanje u dugotrajniji proces diskusije Planom predloženih zaključaka i preporuka, kao i uspostavi suradnje na njihovoj provedbi.
U vezi s tim, koji su sljedeći koraci vezano uz izradu, usvajanje i provedbu Plana?
- U narednim tjednima će se finalizirati Nacrt plana, koji će potom biti dostupan za javni uvid i komentiranje, kako od strane ključnih prepoznatih dionika koji su i do sada ne neki način bili uključeni u njegovu izradu, tako i od strane najšire zainteresirane javnosti na web -u www.pomorskodobro.dalmacija.hr te na stranici županije www. dalmacija.hr . Integracijom komentara i prijedloga Plan će ići na formalno usvajanje za Županijsku skupštinu Splitsko-dalamtinske županije. No, to je tek prvi korak u njegovom životu i provedbi.
U razdoblju koje slijedi, bit će potrebno još puno radionica o svakoj pojedinoj temi obrađenoj u Planu, postupnog jačanja međusobnog razumijevanja, kapaciteta svih uključenih i suradnje. Odgovornost je Županije u ulozi inicijatora, predvodnika i koordinatora, ali i svih drugi ključnih dionika, i kao partnera i kao predlagatelja inicijativa i projekata, da u svojoj svakodnevnoj praksi, projektima i planovima integriraju uvide i preporuke Plana, i tako postupno osiguraju njegovu provedbu, odnosno cilj, a to je kvalitetnije upravljanje i uspješniji, održiviji i otporniji razvoj u obalnom području Splitsko-dalmatinske županije.
POVEZANI SADRŽAJ:
