Popularno-znanstvenim predavanjem pod nazivom 'O vremenu, klimi i još koječemu...' meteorologa Zorana Vakule u četvrtak je u Opatiji obilježena obljetnica rođenja jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika, dr. Andrije Mohorovičića.
Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom pored Opatije 23. siječnja 1857. godine. Završio je studij matematike i fizike u Pragu, neko vrijeme je radio kao učitelj u Zagrebu i Osijeku, nakon čega je na vlastiti zahtjev premješten u Bakar, te je u tamošnjoj nautičkoj školi predavao matematiku, fiziku i meteorologiju. 1887. godine je u Bakru osnovao meteorološku postaju i vršio redovita meteorološka mjerenja. Proučavao je gibanje zraka i oblaka, te je konstruirao nefoskop, instrument za određivanje brzine i smjera gibanja oblaka. 1892. godine postaje upravitelj Meteorologijskog opservatorija u Zagrebu. Početkom 20. stoljeća posvetio se gotovo isključivo seizmologiji, svojim je doprinosom na tom području stekao svjetsku slavu, te se smatra utemeljiteljem moderne seizmologije.
Iako se prvotno trebalo održati u Interpretacijskom centru dr. Andrija Mohorovičić – MOHO centru u Voloskom, zbog izuzetno velikog interesa publike predavanje je održano u velikoj dvorani Centra Gervais u Opatiji.
'Hvala vam što ste došli u broju koji nisam prognozirao' započeo je svoje izlaganje Zoran Vakula, i sam iznenađen brojem posjetitelja. Nakon kratkog predstavljanja, crtica iz biografije, privatnog i poslovnog života, govorio je o ostvarenim projektima i o planovima. Zahvalio je svojim starijim kolegama koji su utjecali na njegov profesionalni razvoj, spomenuo je mnoge zaljubljenike u meteorologiju te u tom kontekstu pohvalio mnogobrojne fotografe koji se bave meteorološkom fotografijom, zahvaljujući kojima se u aktualnom kalendaru Svjetske meteorološke organizacije nalaze čak tri fotografije iz Hrvatske.
Pojasnio je kako nastaje vremenska prognoza, dugoročna i kratkoročna, koliko je pritom nužno poznavati matematiku, fiziku, kemiju i informatiku, koliko su važni sateliti, radari, ali i motritelji, te promatranje svih dobivenih parametara kao jedne cjeline. Napomenuo je kako bi se moglo pomisliti da je razvojem tehnologije olakšano prognoziranje, međutim, to i ne mora biti točno, uzme li se u obzir sve veća kaotičnost atmosfere.
Zorno je prikazao kolika je važnost i blagodat vremenske prognoze u svakodnevnom životu i kako razlučiti senzacionalističke naslove u medijima od realnih upozorenja na opasne vremenske pojave.
U svom se izlaganju dotakao nezaobilazne teme - klimatskih promjena, prikazom na grafu usporedio temperaturne vrijednosti nekad i danas i predstavio moguće scenarije.
Svaka otvorena tema prezentirana je tako da publici bude bliska i razumljiva, te je dodatno popraćena mnoštvom fotografija.
