Novim Zakonom o gospodarenju otpadom predviđa se potpuna zabrana laganih plastičnih vrećica, koje se više neće moći kupiti.
Potvrdila je to u razgovoru za HRT Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje komunalnim otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Radović je za rekla da, kad se radi o plastičnim vrećicama, razlikujemo tanke i vrlo tanke.
"Tanke vrećice za nošenje dobijete u dućanu ili kupite na blagajni, a vrlo tanke su one na povrću i voću, koje se trgaju s rolice. Hrvatska već nekoliko godina ima naplatu tankih plastičnih vrećica, radi smanjenja potrošnje", rekla je Radović.
"Lagane plastične vrećice više se neće moći kupiti"
"Ono što ove godine donosi novi Zakon o gospodarenju otpadom, koji je još uvijek u postupku, je potpuna zabrana laganih plastičnih vrećica. One se više neće moći kupiti", rekla je Radović.
"Nova mjera donesena je jer zadnjih nekoliko godina ciljevi smanjenja otpada nisu postignuti. Umjesto plastičnih vrećica, preporuka je korištenje vlastitih platnenih vrećica", dodala je.
Radović je govorila i o odvajanju otpada u Hrvatskoj.
"Ako znam da će moj račun ovisiti o tome koliko otpada odvojim, onda ću biti jako motivirana. Ako to nije tako, bojim se da će većina građana reći: 'Neka netko drugi to za mene radi'", rekla je.
"Moramo ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu"
"Razdvajanje korisnih sirovina iz kućnog otpada izuzetno je važno za okoliš. Do 2017. godine ta problematika u Hrvatskoj nije bila do kraja regulirana, stoga je donesena Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, koja se odnosi na svako hrvatsko kućanstvo. Hrvatska mora ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu, Uredba je upravo zato i donijela promjenu u načinu naplate - koliko miješanog komunalnog otpada se baci, toliko će se i platiti", dodala je načelnica.
"Sve ono što se godinama bacalo na odlagalište moramo zaboraviti. Moramo povećati odvajanje i recikliranje otpada te smanjiti odlaganje otpada, napominje. Građani moraju znati što se zbiva s njihovim otpadom i zašto se od njih očekuje da ga odvajaju", ustvrdila je Radović.
"Papir u jednoj kanti, biootpad u drugoj, miješani otpad u posebnoj, a ostala ambalaža u jednoj"
"Ovisi o vrsti otpada. U Hrvatskoj imamo tvrtke koje obrađuju i recikliraju papir, karton, staklo i plastiku. Kod plastike je to malo složenije, jer ovisi o vrsti plastike. Svaka vrsta otpada ima svog obrađivača i komunalne tvrtke moraju njima predati otpad odvojen po vrstama. Svaka lokalna samouprava ima svoj način odvajanja otpada - to mogu biti kante ili veći spremnici", dodala je.
"Kako će koja općina i grad to organizirati, njihova je stvar. Ono što mora biti odvojeno je papir u jednoj kanti, biootpad u drugoj, miješani otpad u posebnoj, a ostala ambalaža može biti u jednoj", rekla je Radović pa dodala da svaka općina i grad moraju angažirati komunalne redare zadužene za kontrolu otpada.
