U EU se odselilo 25 posto više državljana RH nego godinu prije, piše u utorak Jutarnji list, navodeći da je odljev stanovništva naglo pao tijekom pandemije, no u 2022. dosegnuo je pretpandemijsku razinu.
Lanjska godina bila je prva u posljednjih 15 godina u kojoj je, prema službenim statistikama, broj ljudi koji su došli živjeti u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili. Razlika je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim krajem lipnja, bila značajna – u Hrvatsku su se doselile 57.972 osobe, a iz nje se iselilo njih 46.287.
Broj pao tijekom korone
Međutim, analiza detaljnih podataka o migracijama, koje je DZS objavio nedavno, pokazuje da je pozitivan migracijski saldo prije svega posljedica zbjega ukrajinskih državljana pred ruskom agresijom, a da iseljavanje hrvatskih građana nije stalo, dapače: broj hrvatskih državljana koji su se u 2022. odselili iz Hrvatske za 26 posto je veći nego prethodne, 2021. godine, te se trend iseljavanja vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine.
U konkretnim brojevima, iz Hrvatske se lani službeno iselilo 32.739 hrvatskih državljana, dok je 2021. taj broj iznosio 25.950. Većina se, očekivano, iselila u druge države Europske unije, prije svega u Njemačku, u koju je otišlo gotovo pola svih iseljenih (14.148).
Rast odseljenih u države EU u odnosu na 2021. iznosi oko 25 posto. U 2020., prvoj godini korone, broj iseljenih hrvatskih državljana bio je još niži te je pao na razinu iz 2014 – godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Pravi podaci veći od statistika
Ekonomska kriza u Hrvatskoj tada se još uvijek snažno osjećala, nezaposlenost je bila visoka, a kupovna moć slaba. Otvaranje granica potaknulo je val iseljavanja u bogatije države, a broj iseljenika s hrvatskim državljanstvom dramatično je rastao iz godine u godinu.
Rekord je postavljen 2017., kad je Hrvatsku napustilo čak 45.367 njezinih državljana. I to prema podacima službene statistike, što znači da je riječ samo o onim državljanima koji su odmah policiji odjavili prebivalište i prijavili preseljenje.
Statistički podaci o dolasku hrvatskih državljana u druge države, prije svega Njemačku, Austriju i Irsku, pokazivali su da je stvaran broj iseljenika višestruko veći.
