Novi "uspjeh" Hrvatske: "Viceprvaci" Europske unije po inflaciji, turizam i energija su predvodnici

Prema preliminarnim podacima Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosi 4,3%, čime je Hrvatska druga u eurozoni po visini inflacije, odmah iza Estonije (4,7%) i na razini znatno iznad europskog prosjeka od 2,2%.

Najnoviji rezultati potvrđuju da Hrvatska već dulje vrijeme ostaje među zemljama s najupornijim cjenovnim pritiscima, unatoč postupnom smirivanju inflacije u većem dijelu EU-a. Dok mnoge države bilježe stabilizaciju ili blago povećanje cijena, hrvatski potrošači suočavaju se s kontinuiranim rastom životnih troškova, snažno pogonjenim domaćim specifičnostima tržišta usluga i energenata.

DZS potvrđuje snažan rast potrošačkih cijena

Prva procjena Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS) dodatno oslikava razmjere inflacijskog opterećenja. Prema domaćem indeksu potrošačkih cijena, ukupna inflacija u studenome iznosi 3,8% na godišnjoj razini, uz 0,6% rasta u odnosu na listopad. Najviše zabrinjava snažan i kontinuiran rast cijena u kategoriji usluga, koje su u godinu dana poskupjele čak 6,6%, što potvrđuje da sektor turizma, najma i ostalih usluga i dalje snažno potiče inflaciju. Dodatni pritisak dolazi iz kategorije energije, čije su cijene porasle 5,3%, uz iznimno visok mjesečni rast od 3,6%, što sugerira djelovanje sezonskih i tržišnih čimbenika koji dodatno opterećuju kućne budžete.

Usporedba s eurozonom otkriva produbljivanje razlika

Dok Hrvatska bilježi jedan od najviših inflacijskih skokova, većina velikih ekonomija eurozone ostvarila je znatno niže stope. Njemačka i Francuska imaju inflaciju procijenjenu na svega 2,6% i 0,8%, dok je Italija na 1,1%. Čak i zemlje koje su ranije imale višegodišnje inflacijske probleme, poput baltičkih država, bilježe trend smirivanja. Istovremeno, Hrvatska ostaje iznimka zbog specifične strukture potrošnje, sezonskih oscilacija i snažnog utjecaja cjenovnih kretanja u uslužnom sektoru. Ovakav raspon unutar zajedničke monetarne unije otvara nova pitanja o učinkovitosti jedinstvene monetarne politike u kontekstu različitih nacionalnih dinamika.

Usluge i energija glavni generatori poskupljenja

Analiza strukture inflacije otkriva da su upravo usluge, koje uključuju široku paletu aktivnosti — od smještaja i prijevoza do komunalnih i osobnih usluga — odgovorne za najveći dio rasta cijena u Hrvatskoj. Njihova godišnja stopa od 6,6%više je nego dvostruko veća od prosjeka eurozone (3,5%). Istodobno, za razliku od većine članica EU-a gdje je energija i dalje u negativnom ili vrlo niskom području, hrvatska kategorija energije bilježi snažan rast, što jasno pokazuje da domaće tržišne prilike i regulacijski okviri trenutno idu u smjeru povećanja troškova za potrošače. Takva kombinacija visokih cijena usluga i energije stavlja Hrvatsku među zemlje s najizraženijim inflacijskim pritiscima.

Inflacija ostaje ključan izazov za gospodarstvo i građane

Unatoč tome što se inflacija u mnogim europskim državama primiče ciljanih 2%, hrvatski podaci upućuju na to da normalizacija cijena ide sporije nego drugdje. Visoki udio usluga u potrošnji, turistički ciklusi i strukturna ograničenja tržišta dovode do toga da se učinci protuinflacijskih mjera sporije prelijevaju na domaće tržište. Očekuje se da će konačni podaci za studeni, koji će biti objavljeni 15. prosinca, dati potpuniju sliku, no već sada je jasno da Hrvatska ulazi u zimu s jednim od najvećih tereta poskupljenja u EU. Za građane to znači nastavak pritiska na kućne budžete, a za gospodarstvo izazov u održavanju konkurentnosti i stabilnosti na tržištu.