Brojke su živnule i povećale rejtinge dvije vladajuće stranke, iako treba napomenuti da je anketa provedena od 4. do 6. studenog, nakon incidenta na splitskim Blatinama, a prije onog u Zagrebu i prosvjeda na splitskoj rivi. Mjesec studeni u znaku je spomena na žrtvu Vukovara i Škabrnje, ovogodišnji i u znaku incidenata na Danima srpske kulture - koji su za mnoge provokacija. Stvorilo je to podjele u društvu, a u nastavku pogledajte kako je utjecalo na rejtinge političara i stranaka.
Da su izbori provedeni početkom studenog HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka HDZ je zabilježio izbor od 27 posto (u odnosu na 26,2 posto iz listopada). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 23,5 posto (prema 22,7 posto iz listopada), piše RTL.
Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,7 posto (prema prošlomjesečnih 11,1 posto). Most je na četvrtom mjestu s 5,8 posto podrške (u odnosu na 6,6 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora su dvije stranke: Domovinski pokret (prema 2,2 posto iz listopada) i stranka Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto iz listopada).
Slijedi Domino s 1,4 posto (prema prošlomjesečnih 1,8 posto).
Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio "uzimaju“ HDZ i SDP (malo više od 50 posto birača). Dobitnici mjeseca studenog su četiri stranke: HDZ i SDP (obje s +0,8 postotnih bodova), te DP (+0,4) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Gubitnici studenog su: Most (-0,8 postotnih bodova) i Možemo (-0,5 postotnih bodova).
Ostale političke stranke grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto. U prvoj skupini iznad 1 posto su tri stranke: IDS (1,3 posto), Pravo i pravda (1,3 posto), Centar (1,0 posto).
Ispod 1 posto su: Nezavisna platforma Sjever (0,8 posto), HSS (0,7 posto), HNS (0,6 posto), Hrvatski suverenisti.
HSU i HSLS (sve tri po 0,5 posto), te Fokus 0,4 posto. Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 2 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,3 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,8 posto iz listopada).
U odnosu na istraživanje u studenom prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih pet stranaka tri su u rezultatskom plusu (Možemo +1,7 postotnih bodova, SDP +1,2 postotna boda, HDZ +0,4 postotna boda), dok su dvije zabilježile negativni međugodišnji saldo (DP -0,8 postotnih bodova, Most -0,6 postotnih bodova).
Dvojac i dalje najpozitivniji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 29,1 posto ispitanika (u odnosu na 28,6 posto iz listopada). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 14,6 posto (prema 15,5 posto iz prošlog mjerenja u listopadu). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 3,5 posto (prema prošlomjesečnih 4 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Ivan Anušić (u listopadu 2 posto). Na petom je mjestu Marija Selak Raspudić s izborom od 2 posto (u listopadu 1,3 posto). Dalje slijede Sandra Benčić i Božo Petrov (po 1,8 posto),
Ivana Kekin (1,6 posto), Dalija Orešković (1,2 posto) i Ivan Penava (1,1 posto).
Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, DP, DOSIP i NL Marije Selak Raspudić).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih isti dvojac
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,1 posto (u odnosu na 33,6 posto iz listopada). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 9,7 posto (u listopadu 8,8 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 5,7 posto (u listopadu 5,5 posto).
Slijedi Vili Beroš s izborom od 3,6 posto (u listopadu 2,9 posto), dok je Tomislav Tomašević peti izbor s 3,4 posto. Šesti izbor na ovoj ljestvici je Ivan Penava 2,9 posto, dok je s 2,7 posto Dalija Orešković na sedmom mjestu.
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Gordan Jandroković (1,3 posto), Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić (oboje po 1,2 posto).
Smjer kretanja zemlje
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom studenog podupire 17,9 posto građana (preme 18,5 posto iz listopada; početkom srpnja ususret koncereta M.P. Thompsona i probuđenog domoljubnog zanosa razina društvenog optimizma je bila na 29,8 posto, a to je ujedno bila i najveća vrijednost još od vremena početka COVID-a 2020. godine).
Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 72,3 posto (prema 69,9 posto u listopadu). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,7 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 49,4 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina skoro upola niža i iznosi 26,4 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 11,4 posto; SDP 7,9 posto; Možemo 5,9 posto).
Ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,27 (prema 3,28 iz prethodnog mjerenja u listopadu). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,92), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,35), Mosta (3,06), Domovinskog pokreta (2,91) i dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,80).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (jednako kao i u listopadu). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,98 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,73.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,26 (prema prošlih 2,27). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,44), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,24; Most 1,91; SDP 1,86; Možemo 1,68). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u osamnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 26,5 posto ispitanika (prije mjesec dana 27,1).
Inflacija najvažnija tema u listopadu
Za svakog petog ispitanika (19,7 posto) najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bila je inflacija, odnosno poskupljenja hrane i usluga u čemu je Hrvatska pri samom vrhu u EU. Ovo je ujedno po treći put u ovoj godini da se ova tema našla na samom vrhu (prehodno u vrijeme bojkota trgovina, tijekom veljače i ožujka). Zapošljavanje bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša u KBC-u na klinici u kojoj je navodno opremao mikroskope pod sumnjivim okolnostima je na drugom mjestu s izborom od 8,7 posto. Pronazak posmrtnih ostataka francuskog branitelja Jean Michel Nicoliera je najvažnija tema za 8,3 posto građana. Izrazi sućuti i spontana okupljanja povodom smrti pjevača narodne glazbe Halida Bešlića bilježi izbor od 8 posto.
Izmjene Zakona o obrani kojim se uvodi obvezno služenje vojnog roka (temeljna vojna obuka) su izbor 7,5 posto građana. Još su tri teme iznad 5 posto izbora: nastavak agresije Rusije na Ukrajinu (7,4 posto), svinjska kuga u Slavoniji, izjave o specijalnom ratu protiv Hrvatske (6,8 posto), Zagreb ne dozvoljava veći broj dana najma dvorane Arena za koncerte Marku Perkoviću Thompsonu zbog ustaškog pokliča "Za dom spremni“ (5 posto). Još su dvije teme zabilježile veću koncentraciju odgovora: mirovni sporazum u Gazi o prekidu rata i razmjeni zarobljenika i talaca (4,8 posto) i najava zabrane upotrebe mobitela u hrvatskim školama (4,3 posto). Nekoliko je tema zabilježilo izbor između 2 i 3 posto: političke svađe u Saboru (3,1 posto), revizionistički skup o Jasenovcu u Hrvatskom saboru (2,6 posto) i povećano međuvršnjačko nasilje (2,2 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto, piše RTL.
U istraživanju je sudjelovalo nešto malo više žena (54,4 posto) nego muškaraca (47,2 posto). Većina ispitanika ima završenu srednju školu (56,2 posto), 19,7 posto ima završenu osnovnu školu ili manje dok višu ili visoku školu ima 24,1 posto. Najviše ispitanika spada u skupinu stariju od 71 godine (18,3 posto), zatim od 61 do 70 godina (17,8 posto). Najmanje je ispitanika među dobnom skupinom od 18 do 30 godina (14,7 posto). Najviše ispitanika je iz zagrebačke regije 825,8 posto), a najmanje iz središnje i gorske Hrvatske (9,3 posto).
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
