Smještena na prijevoju između Kozjaka i Mosora, imala je važnu ulogu u vojnim sukobima s Osmanlijama i Venecijom. Prvi se put spominje u 5. stoljeću, a slavu stječe u vrijeme turskih ratova, kada kapetan utvrde, Petar Kružić, sa svojim uskocima desetljećima odolijeva pokušajima osvajanja.
Pogađate? Riječ je o Kliškoj tvrđavi, jednoj od glavnih povijesnih, kulturnih i turističkih atrakcija nadomak Splita. Osim svoje povijesne uloge, svjetsku slavu stekla je i time što je na njoj snimana popularna serija Game of Thrones (Igra prijestolja), zbog čega su slike tvrđave obišle cijeli svijet.
Tvrđavu godišnje posjeti nešto više od 10.000 posjetitelja, no njen potencijal puno je veći od te brojke, a tvrđava je postala izletnička destinacija većem broju stranih, ali i domaćih gostiju.
Zahvaljujući Kliškim uskocima, oživljena je povijest Klisa, a avanturisti imaju priliku okušati se i u povijesnim borilačkim vještinama.
Naime, uz postojeće sadržaje, članovi povijesne postrojbe 'Kliški uskoci', organiziraju škole mačevanja i streličarstva.
Majstor za izradu lukova, inženjer strojarstva te ujedno i član Kliških uskoka Filip Ninčević pojasnio nam je kako svladati borilačke vještine, a uvjerili smo se da je uz pravog kliškog uskoka metu vrlo lako pogoditi.
Tko su Kliški uskoci?
Ninčević nam je objasnio tko su bili Kliški uskoci te kako je postao njihovim članom.
„Kliški uskoci su 25 godina branili tvrđavu od Osmanlija. Razdoblje od 1512. do 1537.godine jedno je od najturbulentnijih za tvrđavu.
Veterani 4. gardijske brigade osnovali su Kliške uskoke iza Domovinskog rata, koji su htjeli oživjeti taj dio povijesti. Cilj je kroz razne atraktivne sadržaje održati povijest o slavnim vremenima kada je Klis krvario za obranu Hrvatske i cijele Europe“, pojašnjava nam Ninčević.
Tako je nastala škola streličarstva i mačevanja.
„Uz već postojeće ture razgledavanja po tvrđavi, organizirali smo besplatne škole mačevanja i streličarstva. Surađujemo sa školama, agencijama, radimo team buildinge i na taj način promičemo kulturnu baštinu Kliške tvrđave“, navodi Filip te na opisuje svoju ulogu mentora u ovim povijesnim borilačkim vještinama.
„Iako su članovi Kliških uskoka uglavnom iz Klisa, unatoč tome što sam iz Solina, pozvali su me da im se pridružim jer izrađujem lukove.
Kroz različite seminare svladao sam i tehnike mačevanja pa sam tome podučavao i naše nove članove.
A nakon seminara i certfikata, dalje sami sebe nadograđujte. Prije korone sam planirao ići na magisterij mačevanja u Slovačkoj kod profesora Petra Koze, no pandemija je taj proces usporila", priča nam.
„Mač u ruke ne dajemo lako“
Mnogi žele naučiti baratati mačem, lukom i strijelom, no imaju strah koji ih sputava. Majstor Filip pak navodi kako se škole odvijaju u kontroliranim uvjetima te prilikom svaldavanja ovih vještina nema nikakve opasnosti.
„Termine radionica radimo po dogovoru, individualno i u grupama, no preferimamo manje grupe jer se polaznicima više možemo posvetiti. S druge strane, limitirani smo i s mačevima pa ne možemo ni imati velike skupine.
Djecu više obučavamo za streličarstvo jer se ne preporuča baš da djeca baratuju s mačem iako je zatupljen. Tu smo jako odgovorni“, naglašava Ninčević.
Kliški uskok mač u ruke ne daje tako lako.
„Ove vještine za polaznike nisu opasne jer se sve radi u kontorliranim uvjetima. Duele ne radimo bez zaštitne opreme, a kod pokaznih vježbi potrebna je doza odgovornosti jer morate znati kada zaustaviti ruku. Upravo zato mačevanje ne radimo s djecom“, objašnjava naš sugovornik.
Iako streličarstvo izgleda manje opasnije od mačevanja, postoji jedna stvar na koju trebate poseno paziti.
„Imamo metu i lukove koji su prilagođeni početnicima te zaštine mreže, no dječji luk koji izgleda kao igračka može vas zavarati. Trebate znati da to nije igračka, te da nikada ne smijete stajati ispred ili iza mete“, upozorava Filip.
„Streličarstvo je ovisnost“
Zanimalo nas je koje vještine su najvažnije kod mačevanja.
„Najvažnija je kordinacija, bitniji je rad nogu nego ruku, noge prate tijelo jer ako nisu, izgledate smiješno. Ako nemate dobru tehniku ruku, noge vas mogu izvući, ali ne i obrnuto. U protivnom postajete laka meta“, kazuje nam vješti učitelj mačevanja.
Za streličarstvo pak kazuje, da je o njemu lako postati ovisan.
„Kod streličarenja je bitan je stav tijela te tehnički pravilan potez, što je lako svladati i onda vam to postane gušt. Lako se navučete i postanete ovisni.
Primjerice u Japanu se vode filozofijom da nije važno pogoditi metu, već streličarstvo ima opuštajući efekt. Ispuštate strijelu, a s njom i stres. Streličarenje je zen“, govori nam.
Mačevanje je borilačka vještina vještinu u kojoj se dva protivnika bore hladnim oružjem koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.
Postoje tri osnovne discipline u mačevanju, koje se razlikuju po vrsti oružja, pravilima borbe te dijelu tijela protivnika na kojem se priznaje pogodak, a koji se naziva važeća površina.
Floret je oružje kojim se pogodak ostvaruje isključivo ubodom, dakle samo vrhom, zatim mač, kao najmasivnije oružje te sablja, oružje kod kojeg se pogodak postiže ubodom i sječenjem.
Mačevanje kroz čitav srednji vijek korišteno kao način vojne obuke, ali i vrsta razonode, dok je danas moderan i dinamičan olimpijski sport koji privlači sve više i više mladih.
„U filmovima se ne prikazuje pravo mačevanje“
„U filmovima se ne prikazuje pravo mačevanje, to nije samo mlaćenje jedno drugoga, već se sastoji od niza tehnika“, potvrđuje Ninčević.
Iako je uvriježeno mišljenje da je mačevanje muški sport, Ninčević nam je otkrio da su žene puno discipliranije.
„Puno su diciplinarije i lakše nauče jer bolje slušaju, muškarci pak misle da sve znaju. U početnoj fazi su čak naprednije, a kasnije se počinje izjednačavat“, navodi.
U živopisnim povijesnim odorama te atraktivnim izvedbama mačevanja i streličarstva oživljavaju povijest i vraćaju posjetitelje u srednji vijek.
„Cilj škole je da mi kao povijesna postrojba razvijemo te vještine koje možemo dalje prenositi i pokazivati, te da možemo na turnirima prikazivati svoje vještine i promovirati Klišku tvrđavu.
Radimo na tome da se usavršavamo, dižemo kulturnu ponudu na tvrđavi i radimo na ozbiljnosti same Udruge“, rekao je Ninčević.
Kliški uskoci diljem Liješe naše
Kliški uskoci sudjeluju na raznim manifestacijama i povijesno-scenskim spektaklima diljem Lijepe naše.
„Kad imamo gostovanja, bilo da se radi o protokolarnim stvarima ili s oživljenom povijesti, izvedbu radimo u sklopu koerografije, znači nisu pravi udarci već samo predstava.
Ako baš domaćin traži kako je izgledalo pravo srednjovjekovno mačevanje, onda pokažemo“, objašnjava Kliški uskok kako u gostima prezentiraju svoje atraktivne vještine.
