U noći sa subote, 25. listopada, na nedjelju, 26. listopada 2025. godine, ponovno ćemo prijeći na zimsko računanje vremena. Točno u 3:00 sata ujutro, kazaljke na satovima pomaknut će se jedan sat unatrag, na 2:00 sata, čime službeno završava ljetno i započinje zimsko, odnosno standardno računanje vremena.
Iako ovaj jesenski pomak donosi "dodatni" sat sna, on također oživljava stare dileme i rasprave: zašto i dalje provodimo praksu koju je velika većina Europljana željela ukinuti?
Prije nekoliko godina činilo se da su dani pomicanja sata odbrojani. Europska komisija je 2018. godine provela do tada najuspješniju javnu raspravu u povijesti Unije, u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana. Rezultati su bili nedvosmisleni: čak 84 posto sudionika izjasnilo se za ukidanje ove prakse, piše Net.hr.
Potaknut voljom građana, Europski parlament je u ožujku 2019. godine velikom većinom izglasao prijedlog da se sezonsko pomicanje sata ukine do 2021. godine. Međutim, entuzijazam je ubrzo splasnuo. Konačna odluka zapela je u Vijeću EU, gdje se države članice jednostavno nisu mogle dogovoriti oko ključnog pitanja: hoćemo li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena? Nedostatak konsenzusa, dodatno zakompliciran Brexitom – koji je stvorio problem potencijalne vremenske razlike na irskom otoku – te pandemijom COVID-19 koja je preusmjerila političke prioritete, gurnuo je cijelu inicijativu "na led", gdje se nalazi i danas.
Argumenti protiv pomicanja sata
Prvotna svrha uvođenja ljetnog računanja vremena, još od Prvog svjetskog rata i kasnije tijekom naftne krize 1970-ih, bila je ušteda energije. Ideja je bila iskoristiti više dnevnog svjetla u večernjim satima i tako smanjiti potrošnju električne energije za rasvjetu. Danas je taj argument gotovo u potpunosti zastario. Moderni način života, energetski učinkoviti uređaji i stalna upotreba elektroničke opreme čine uštede marginalnima, a studije pokazuju da one iznose između 0,5 i 2,5 posto, ovisno o geografskom položaju i klimi.
S druge strane, popis negativnih posljedica sve je duži, a u središtu su zdravstveni problemi.
Utjecaj pomicanja sata na zdravlje i sigurnost
Stručnjaci upozoravaju da pomicanje sata dvaput godišnje remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam. To može dovesti do niza problema:
Poremećaji spavanja: Manjak sna, osjećaj iscrpljenosti i smanjena produktivnost česte su pojave u tjednima nakon promjene.
Kardiovaskularni rizici: Brojne studije povezale su proljetni prelazak na ljetno vrijeme s blagim, ali statistički značajnim porastom rizika od srčanog i moždanog udara.
Mentalno zdravlje: Jesenski povratak na standardno vrijeme i kraći dani povezuju se s povećanom stopom dijagnoza depresije.
Prometne nesreće: Tjedan nakon proljetnog pomicanja sata bilježi se porast broja prometnih nesreća, što se pripisuje umoru vozača.
