Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u utorak je pred članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta usporedio Hrvatsku i njezino diplomatsko zalaganje za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH s “Putinovim pozivanjem na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini”.
Na sjednici vanjskopolitičkog odbora EP-a raspravljalo se o situaciji u BiH, a gosti su bili članovi Predsjedništva Milorad Dodik i Šefik Džaferović te predsjedavajući Doma naroda BiH Dragan Čović, koji su svi bili fizički prisutni u Bruxellesu, dok je Komšić kao predsjedatelj Predsjedništva BiH bio gost na daljinu, preko video veze iz Sarajeva, piše Večernji list.
U vrlo oštrom istupu, Komšić je Hrvatsku stavio u isti rang sa Srbijom, kao dvije zemlje koje se “otvoreno miješaju u unutarnju politiku BiH”.
- Ako vam iz nekog razloga to sliči na situaciju u Lugansku i Donjecku, u pravu ste. To je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji ovladati drugom. Jedina razlika je što nama susjedne države ne pokušavaju to ostvariti oružanom agresijom, ali to su već radili od 1991. do 1995. godine. Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je “srpski svet”, po uzoru na ruski svijet? Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutarnja pitanja BiH, poput pitanja izmjena izbornog zakona, sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BIH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini? Iz tog razloga nije ni čudo da među najvjernije suradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina, Dodika i Čovića - rekao je Komšić i nastavio:
- Zar je potrebno podsjećati na Dodikovu neutralnost po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, neutralnost koja je identična suučesništvu? Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića da je potrebno pojačati prisustvo Rusije u BiH? Zar je potrebno podsjećati na identične stavove ministra vanjskih poslova Hrvatske i ruskog ministra Lavrova po pitanjima izmjene izbornog zakona u BiH? Što je još potrebno da bi se vidjela ta putinovska matrica u pristupu kako domaćih političkih aktera tako i iz susjedstva - zaključio je.
Kasnije tijekom rasprave najviše se na taj Komšićev istup osvrnula HDZ-ova europarlamentarka Sunčana Glavak:
- Neugodno sam iznenađena govorom mržnje prema Republici Hrvatskoj. Patnja ukrajinskog naroda koristi se za politička prepucavanja. Čuli smo skandaloznu izjavu gdje se praktički odbija europska perspektiva BiH i uspoređuje Hrvatsku s Rusijom. Oštro sam protiv toga - rekla je Glavak.
I član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović optužio je HDZ BiH da inzistira na daljnjim etničkim podjelama, a Komšić je tu stranku opisao kao “filijalu Zagreba”.
- Izlaganja dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva je bespredmetno komentirati s moje strane - bilo je sve što je Dragan Čović u svom uvodnom izlaganju izgovorio kao reakciju na optužbe Komšića i Džaferovića. Čović se koncentrirao na ponavljanje da politička prava Hrvata u BiH nisu ni priznata ni jednaka političkim pravima druga dva konstitutivna naroda, javlja Večernji list.
- Potrebno je osigurati jednakost i paritet sukladno Ustavu BiH, koji se nažalost sve češće krši uime dominacije demografski brojnijeg naroda. Moramo otkloniti tu anomaliju - rekao je Čović.
https://www.facebook.com/hdzbosneihercegovine/posts/499620711784680?__cft__[0]=AZVQte0Z6R6jAzzAxywMzci_lHMlkQlwDDP920Nik2RF6UJo_gzjw0s4Lfjsfgi_Z_CB0tP14gTW5naDtB0UgqNLx-jYkTpBVovrimU6gsN7x6SGUWLr0PivX-xe1AmkI7MgtmEOT5vVjoY_x22us5qp&__tn__=%2CO%2CP-R
Milorad Dodik je ustvrdio da je “Komšić uzurpator prava hrvatskog naroda”.
- Imamo dva muslimanska člana Predsjedništva i jednog srpskog, a Ustav kaže da je ravnopravnost konstitutivnih naroda zajamčena. Muslimani odrede broj glasova kojima će izabrati sebi podobnog Hrvata i na taj način trebaju uspostaviti kompletno vladanje u BiH. To se triput događa. I kad Hrvati s pravom bježe od majorizacije, onda su oni loši momci. Onda je Čović loš momak jer kao politički predstavnik svoga naroda ne želi to prihvatiti - rekao je Dodik. Džaferovića, koji je sjedio pored njega, usputno je prozvao zbog njegove uloge u ratu koja je neispitana: “neki sumnjaju”, rekao je Dodik, da je Džaferović sudjelovao u ratnim zločinima.
Dodik je pred europarlamentarcima tvrdio da Republika Srpska ne želi odcjepljenje od BiH, nego želi svoju ustavnu poziciju. Europarlametarci su prema tim tvrdnjama vrlo skeptični, a nekoliko njih, uključujući i vanjskopolitičkog koordinatora Europske pučke stranke kojoj pripada HDZ, otvoreno je spočitnulo Čoviću što nalazi saveznika u Dodiku.
- Gospodine Čoviću, što očekujete za Hrvate u BiH kad ste tako tijesno povezani s gospodinom Dodikom, koji je povezan s Putinom? Kad vidim kako žive Hrvati u Republici srpskoj, i koliko ih se malo vratilo, pa samo to bi trebao biti razlog za distanciranje. Ovdje u EP-u svi smo frustrirani oko vašeg pitanja, oko toga da već dugi niz godina provodite i uzrokujete određenu blokadu kako biste ostali na mjestima na kojima jeste i vjerojatno vam je svejedno hoće li ili neće biti izbora jer ste već na svojim mjestima. Međutim građani imaju pravo biranja, ne političari. Rješenje treba biti takvo da ujedinjuje ljude, a ne ih dalje dijeli - rekao je Michael Gahler, njemački europarlamentarac i vanjskopolitički koordinator europskih pučana.
- Ne znam na koji način mislite definirati tijesnu povezanost bilo koga u poltici u BiH. Ne znam zašto bih bio tješnje povezan s Dodikom nego s Izetbegovićem, Džaferovićem… To je apsolutno percepcija koja je nametnuta iz Sarajeva, kao što ste mogli čuti da ste ruski čovjek itd. Bolje ne komentirati ulični karakter vođenja politike koji ste danas mogli čuti od jednog člana Predsjedništva, koji se samo predstavlja kao hrvatski član Predsjedništva - rekao je Čović na te kritike.
Sastanak je završio ovim, pomalo bizarnim riječima Željka Komšića iz Sarajeva: - Kad govorimo o Hrvatima i HDZ-u, oprostite unaprijed, nije ironija, nije cinizam. Otkrit ću vam tajnu. Naime, ja sam Hrvat.
Predsjednik vanjskopolitičkog odbora David McAllister izjavio je novinarima nakon sastanka da za BiH nema jednog rješenja jer je BIH u konačnici jedna država s tri konstitutivna naroda i dva entiteta te da to traži spremnost na kompromis i traženje konsenzusa unutar svih političkih skupina i sva tri konstitutivna naroda i ostalih koji žive u toj zemlji, piše Večernji list.
