U prostorijama Mjesnog odbora Kamen tijekom ponedjeljka organiziran je stručni skup pod nazivom “Sanacija i zatvaranje odlagališta otpada Karepovac”. Skupu su osim vrha splitske gradske vlasti predvođenog gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, nazočili predstavnici gradskih komunalnih tvrtki, izvođača radova na sanaciji Karepovca, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, udruga, zainteresiranih građana i medija.

Na dvosatnom skupu, kojem je cilj bio građane upoznati sa svime što se događa oko sanacije Karepovca, a dijelom i s planovima što nakon sanacije, izmijenila su se brojna mišljenja, a usprkos tek pokojem povišenom tonu, mogao se steći dojam da je velika većina stanovnika ovog područja zadovoljna što su radovi konačno počeli i i što će se ovaj gorući problem u srcu Splita u dogledno vrijeme riješiti.

Svi su svjesni da će najveći problem biti prva faza sanacije Karepovca, kada se očekuju najintenzivnije emisije neugodnih mirisa s “raskopanog” odlagališta, no glavnina tih radova pokušat će se dovršiti do ljeta, kada po prirodi stvari odlagalište otpada više smrdi. Ne manje bitan problem je što će građani već od sljedeće godine morati početi razvrstavati otpad, a cijeli sustav funkcionirat će samo ako građani shvate da moraju proizvoditi manje smeća, da ga moraju reciklirati i da ga moraju pravilno sortirati. Za to će biti potrebna široka edukacija stanovništva oko stvaranja novih navika oko postupanja s otpadom, ali i odgovornost vlasti da građanima da sve potrebne uvjete za to.

Okupljene je uvodno pozdravio gradonačelnik Splita, istaknuvši da je danas Karepovac jedno od najvećih gradilišta u zemlji.

– Treba se sve napraviti u roku, nadam se i kraće od 30 mjeseci kako bi se druga i treća faza valjano završile – kazao je Krstulović Opara.

Iz Grada Splita je najavljeno da će ubuduće na tjednoj bazi izvještavati građane o posljednjem stanju oko sanacije Karepovca i otvorit će poseban e-mail za upite građana.

Čilić: “11,5 milijuna kuna se nigdje ne vidi”

Aleksandra Čilić, dipl.ing.sig., načelnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kazala je da je sanacija Karepovca jedan od najvažnijih projekata Splita jer direktno utječe na kvalitetu života.

Trenutno je 120 aktivnih odlagališta, od čega je 60 sanirano. Kod 17 je sanacija u tijeku, a među njima je i Karepovac. Sigurno nas čeka dosta poteškoća, ali ćemo to postupno rješavati. Osigurana su značajna financijska sredstava, a lokalne sredine morale su također odvojiti sredstva. Karepovac je drugo po veličini u Hrvatskoj, njegova sanacija ima i državni značaj. Prva faza će biti najteža. Nadamo se da ćemo je uspješno provesti, pa čak i ranije od planiranog, međutim situacija će biti najteža za građane koji žive kraj odlagališta zbog širenja neugodnih mirisa. Građane je to i do sada smetalo, to nije ništa novo. Kod preslagivanja otpada to je neminovno, a mi ćemo se truditi da to bude što manje. Do sada je Fond za Karepovac izdvojio 11 i pol milijuna kuna, a to se ništa ne vidi. Ta se sredstva odnose na izradu projektne dokumentacije i otkup zemljišta. Imovinski je Karepovac bio vrlo složen.

U prvoj fazi Fon će platiti 35 milijuna kuna od ukupno ugovorenih preko 85. Sanacijom prve faze stvorit će se preduvjeti za sanitarno odlaganje otpada, što će biti prijelazno razdoblje do izgradnje Lećevice, a cjelokupna sanacije bit će gotova kada se otvori Centar u Lećevici. Pozivam sve stanovnike da i oni doprinesu cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom tako da već u svojim domaćinstvima sami razvrstavaju otpad i da koriste spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. Također pozivam institucije i tvrtke da u svome radu stave naglasak za društveno odgovorno ponašajne i osiguraju svojim zaposlenicima ili korisnicima uvjete za odvojeno prikupljanje otpada i postave pravila ponašanja. Odgovorne u sustavu pozivam da osiguraju dovoljan broj spremnika i da provode edukaciju i informiranje javnosti o pravilnom razvrstavanju otpada. Sve to u cilju da smanjimo pritisak na odlagališta i iskoristimo vrijedne sirovine i iskoristimo priliku za otvaranje novih “zelenih” radnih mjesta. Drago nam je da su strojevi na odlagalištu. Ovaj proces zahtjeva angažman svih nas – kazala je Čilić.

Davor Barać, glavni projektant iz tvrtke PMG, ispred tima projektanata okupljenima je prezentirao kako će izgledati sanacije i zatvaranje odlagališta otpada “Karepovac”.

Prezentaciju pogledajte u prilogu.

Okupljenima se potom obratio predstavnik izvođača radova iz tvrtke GT Trade, Arsen Zoran Tomšić. U prvom dijelu objasnio je faze radova koji se izvode. Prva faza podrazumijeva preoblikovanje Karepovca što uključuje iskop i premještanje otpada. Na istočnoj strani Karepovca izgradit će se odlagališne kazete. Da pojasnim. Mi smo sada “napali” s dvije fronte; jedna se proteže na jugoistočnoj strani i kreće ugradba na južni pokos odlagališta, a druga je sjeveroistočnoj strani, a ugradnja ide na gornju kapu odlagališta. Odlagališna kapa se prosječno diže za 8 i pol metara i formiraju se kompletni pokosi na južnoj, zapadnoj i sjevernoj strani. Na zapadnoj strani je predviđena ploha za odlaganje novog otpada koji pristiže svakodnevno vrlo velikim količinama. S kolegama iz Čistoće i ostalim pronašli smo lokaciju koja bi trebala umanjiti efekt primjerice, leta vrećica po vjetrovitom vremenu. Novi otpad će se odbacivati na tu stranu.

Tomšić je potom usporedio radove na Karepovcu s onim koji su se odvijali u Novalji, svega 300 metara od Zrća.

Mario Mlinar iz tvrtke EURCO koja također sudjeluje u sanaciji Karepovca prezentirao je gdje je sve ova firma izvršila sanacije odlagališta posljednjih dvadeset godina, što možete pogledati u priloženoj prezentaciji.

“Zašto smo mi žrtvovani da grad Split može opstati?”

Uslijedila su pitanja prisutnih. Prvi se javio Lovro Rumora (Zeleni Dalmacije). Izrazio je brigu što se po pitanju sanacije Karepovca radi o ozbiljno zahvatu, a kako je kazao, prema referencama tvrtki koje je čuo na izlaganju i koji izvode radove sanacije, nije čuo nijedan “jači” posao koji bi garantirao uspješno dovršenje posla. “Niste do sada imali jedan ozbiljan posao i to me brine” – kazao je Rumora koji je istaknuo da mnogi građani znaju što se sve odlagalo na Karepovac i da ga to zabrinjava. “Građevinski otpad pun je azbestnih komada koji sada ovom sanacijom mogu doći u zrak. Nije dovoljno zatvoriti prozore i staviti maske. Moramo osigurati maksimalnu sigurnost stanovnicima koji žive oko Karepovca i šire. Drugo, po pitanju ispušnih plinova, nije samo pitanje metana. Trebamo postaviti mjerne stanice koje postoje svugdje u svijetu i detektiraju različite spojeve koji su jednako tako štetne po zdravlje ljudi” – kazao je Romora, a onda je pozvao nadležne da honoriraju stanovnike koji žive oko Karepovca.

“Mislim da je krajnje vrijeme da se ljudima koji žive oko Karepovca da ekološka renta, da im se da naknada za sve što su pretrpjeli od početka radova do dana kada se otvori Lećevica. To je minimalni način da se konkretno obešteti ljude” – zaključio je Rumora.

Stanovnik Kamena iz Građanske inicijative istaknuo su 6. lipnja uputili zahtjev za postavljanjem automatske mjerne postaje, a zahtjev je bio upućen prema Ministarstvu zaštite okoliša. Kaže da do danas nije stigao odgovor. “Ne znam što udišemo i u kojoj smo fazi, posebno sada” – zaključio je.

Javio se još jedan stanovnik koji je rekao da živi unutar 500 metara od Karepovca. “Kolika je to dopuštena granica neugodnih mirisa i plinova pošto sam maloprije izašao iz kuće i ispred kuće mi je jako neugodan miris, sada kada puno puše, a možete zamisliti kako je kada nema vjetra. Neugodan mirise se širi i noću, kada ljudi se ne odvijaju radovi.

Građani su postavili pitanje i ima li na današnjem sastanku predstavnika gradova od Omiša do Kaštela koji odlažu otpad na Karepovcu. “Pitamo se možemo li ubrati komad voća ili povrća iz našeg vrta i hoće li to biti zagađeno? Jedino smo “slijepo crijevo” grada koje nema kanalizaciju. Zašto smo mi žrtvovani da grad Split može opstati? S Bačvica sam došao ovdje u smrad da bi omogućio generacijama da ovdje ostanu. Na koji način ću to napraviti. Što su Čistoća i Grad uložili u Kamen od onoga što ubiru? Treba misliti na nas i naše familije…

Iz udruge “Istok Splita” pitali su koji se sadržaji mogu očekivati nakon sanacije Karepovca i hoće li pristupne cesta na ovom području biti proširene, sanirane i unaprijeđene jer, zna se, sadašnje je stanje prometnica vrlo loše.

Prvi je odgovor dao gradonačelnik Krstulović Opara.

– Cilj je treća i četvrta faza. U prvoj fazi se radi preoblikovanja Karepovca. U drugoj i trećoj fazi slijedi preobrazno uređenje dijela koji se sanira, a četvrta faza je kompletno ozelenjivanje kada će se, u suradnji s građanima, tražiti najbolja rješenja za buduće sadržaje. Gospodin Burić je prije nekoliko dana izrazio nadu da će Karepovac postati novi Marjan. Na kraju druge faze ćemo razgovarati o karakteru ozelenjavanja. Dugo sam živio u inozemstvu i svoje dijete sam gurao u parku koji je bio staro odlagalište. Par mjeseci prije toga je tu bio svjetski kup u mountain bikeu. Nitko sretniji od mene da sutra na Karepovcu odradim svoju biciklističku turu.

U drugoj fazi se radi cesta, a dogodit će se ulaganje u cijeli istok grada. To će se itekako vidjeti u novom proračunu za 2018. godinu. Što se tiče sadnje i zdravog življenja ovdje, gospodo, pa krenuli smo s time. Ovdje se odlaže otpad od ’60-ih godina. Ovdje se odlaže sve i svašta! Počeli smo, a potpuno sam siguran da ćemo po završetku treće faze imati vrlo kvalitetan život u ovom dijelu grada.

Aleksandra Čilić odgovorila ja da Splićani mogu biti ponosni na izvođače radova na Karepovcu jer su reference bile vrlo visoko postavljene. – Oni imaju iskustva i radili su na takvim projektom. Nemojte misliti da se događaju neke zakulisne igre. Radi se o projektu koji je tehnički i stručno dobro postavljen. Rok od 30 mjeseci je realan. Postoje oni koji su negativno nastrojeni prema projektu, to razumijem. No ovdje su vrhunski stručnjaci i možete biti zadovoljni da se dobro radi – kazala je.

Tihomir Barić, predsjednik Inicijative “Karepovac – drugo lice Splita” zamolio je sve da se počne vjerovati stručnjacima. – Na naše inzistiranje postavljena je je mjerna stanica koja sada radi, a u tijeku su pregovori s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo da se uključe još neki plinovi u mjerenja. Sanacija Karepovca nema alternative. Najteže će biti sljedećih 5-6 mjeseci, do ljeta. Zimi je utjecaj mirisa najmanji. Postoje neki proizvodi na tržištu koji će se testirati. Na Faceu sam pročitao da neki čak postavljaju pitanje je li ispravna voda, sada kada se sanira Karepovac. Zašto stvaramo paniku tamo gdje joj nema mjesta? Ako smo izdržali 50-60 godina, onda možemo izdržati još 5-6 mjeseci. Što se tiče azbesta, sada otkopavaju gornji slojevi u kojima sigurno nema azbesta. Kompletno premještanje otpada s Karepovca ne bi se smjelo raditi zbog tih i drugih opasnosti. Također živim na 250 metara od Karepovca i imam četvero djece. Da osjećam bilo kakvu opasnost, odavno bih pobjegao. Moramo početi vjerovati struci i stručnjacima. Isto osjećam da smrdi, ali smrdjelo je i do sada. Moramo dati podršku, ali alternative nema. Nekidan sam bio u Sloveniji, tamo je bivše odlagališta pretvoreno u golf teren. Moramo izdržati najgore. Bude li se držalo projekta, neće biti problema. Konačni cilj je blizu. Svi smo govorili o sanaciju, a ona se sada događa. Smeće na Karepovcu nitko nije stvorio nego mi svi, možda je i dobro da Split to sada uviđa. Moramo se pobrinuti za to da ubuduće razvrstavamo otpad. Nije poanta da saniramo Karepovac, a smeće kao do sad bilo gdje odlažemo. Čitav otpad nije smeće! – kazao je Barić.

Gabrijela Medunić-Orlić iz Udruge Sunce podsjetila je na važnost smanjenja stvaranja otpada, ponovno korištenje i recikliranje.

– Ovim putem pohvalila bih Grad Split jer konačno odlučili prekinuti korištenje jednokratnih plastičnih čaša u vrtićima jer tako imamo 5000 manje plastičnih čaša na Karepovcu. No zanima me što će biti s organizacijom odvojenog prikupljanja otpada. Vjerujem da je odgovornost na svima nama, ali tek onda kada imamo dobar sustav za odvojeno prikupljanje otpada. U ovom trenutku imamo vrlo loš sustav odvojenog prikupljanja otpada, odnosno, imamo zelene otoke koji nisu pristupačni svima. Građanima se naplaćuje otpad bez obzira da li odvojeno prikupljaju ili recikliraju. To znači da je svejedno je li neki građanin po tom pitanju savjestan ili ne, cijena je ista. Što Grad i Čistoća rade po ovom pitanju. Zeleni otoci nisu rješenje jer stvaramo novu plohu za prikupljanje otpada koji će tu ponovno smrdjeti – pitala je Gabrijela Medunić-Orlić iz Udruge Sunce.

Vice Mihanović, predsjednik Vijeća GK Mejaši izrazio je zadovoljstvo što je započela sanacija Karepovca. Kazao je da bi želio da se rok od 30 mjeseci poštuje i ponovio je pitanje sadržaja na budućem saniranom Karepovcu. Mihanović je iznio prijedlog da se po sanaciji Karepovca na tom području primjeni model Žnjana, a to bi značilo uključenje stanovnika Splita u buduće sadržaje i namjene koji će biti na Karepovcu.

Kristina Vidan, vijećnica splitskog Gradskog vijeća iz stranke Pametno, rekla je da Grad Split još uvijek nije donio svoj plan gospodarenja otpadom, a po Uredbi koje je donijela Vlada o komunalnom gospodarenju otpadom taj plan se mora donijeti i otpad se mora odvajati.

– Jedinice lokalne samouprave imaju rok do kraja siječnja prilagoditi svoje sustave i otpad počnu odvajati. Za to se trebaju nabaviti spremnici za odvajanje otpada koji se mogu financirati iz EU fondova, ali pod uvjetom da je Jedinica donijela plan gospodarenja otpadom, a to u Splitu to još nije slučaj. Rok je vrlo blizu, plan mora ići na javni uvid.

Gradonačelnik Krstulović Opara odgovorio je da plan upravljanja dužnost Grada Splita.

– U izradbi je i u finalnoj fazi. Donijet ćemo ga i stupit će na snagu 1. veljače. Što se tiče pitanja g. Mihanovića, upravo ovo što sada radimo je izravna posljedica potrebe interakcije s građanima. Prikupljamo informacije kako bismo mogli formirati svoje buduće političke poteze. Napravit ćemo sličnu anketu koju smo napravili za Žnjan. Sudjelovalo je preko 6 i pol tisuća ljudi koji su dali razne ideje za Žnjan.

Cijela priča sa sanitarnom plohom na Karepovcu je izravno vezano s otvaranjem Centra u Lećevici.

Miroslav Delić, direktor Čistoće, komentirao je novu Uredbu o gospodarenju otpadom koju Grad mora donijeti.

– Uz posuda za komunalni otpad, ubuduće će se morati nalaziti dodatni spremnici jedan za papir, odnosno karton, a jedan za bio otpad. Molim sve građane i njihove predstavnike da već počnemo razmišljati i dogovorim se gdje ćemo postaviti te buduće spremnike. To neće moći napraviti samo tvrtka koja ih izrađuje, niti Grad, niti građani, jedino svi zajedno. U ovom trenutku imamo nekoliko stotina spremnika za odvojeno prikupljanje, ali ih nemamo gdje postaviti. Grad radi i na reciklažnim dvorištima, a po zakonu ih moramo imati sedam. Koliko znam, već se četiri lokacije određene, a neki su natječaji već pokrenuti. Za sljedeću godinu planiramo investiciju od 15 milijuna kuna. Radi se o novim spremnicima, novom opremom i novih vozila, no bez vaša pomoći to će biti ulaganje u šuplje. Volja i sredstva postoje, no potrebna nam je suradnja. Zakaže li bilo koja karika, nećemo stići daleko.

Grad do 1.2. mora donijeti odluku o načinu pružanja usluge, ali nakon toga imamo rok prilagodbe od godinu dana da onaj tehničko-realizacijski dio riješimo, što znači nabavka cijele opreme, sustav čitača koji je već postavljen na kamione koji će evidentirati svako pražnjenje kontejnera koji će biti barkodirani – kazao je Delić.

Potom se javio stanovnik Kamena Zdravko Omrčen.

– Smatram da ovdje nema ni “s” od sanacije, ovo je model “zatrpaj ga”. Postavio bih pitanje zbog čega nije naručen projekt totalne sanacije i izmještanja odlagališta. Ovo odlagalište je u geometrijskom centru Splita, a ne na nekoj periferiji. Za što se novce štede?

Gradonačelnik je odgovorio da je 2006. godine pokojni gradonačelnik Puljić pokrenuo ovaj projekt. Dugo se razmišljalo, prosvjedovalo, i onda su se struke sakupile i rekle da je dobar i izvediv projekt. U Hrvatskoj nitko nije napravio kompletno izmještanje nekog odlagališta. Nekoliko milijuna kubika otpada koji su se taložili 50 godina EURCO je začeprkao i onda je cijeli Split shvatio što ovdašnji stanovnici zadnjih 50 godina osjećaju. Baš mi je drago radi toga. Svi su građani Splita konačno shvatili što je Karepovac što radimo zadnjih 50 godina s otpadom. Drago mi je da je smrdjelo sve do Čiova! Druga stvar, recite mi mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje bi iskipali šest milijuna kubika nataloženog otpada? Kome bi ste to izbacili, kojem građaninu Republike Hrvatske. Tvrdim da je ovo jedini mogući način i dok ovo verificiraju stručnjaci ja ću stati iza takvog projekta. Dovoljno sam inteligentan da poslušam stručnjake. Svake godine dođe između 130 ii 150 tisuća tona smeća na Karepovac – bio je jasan gradonačelnik i dobio velik pljesak većine okupljenih.

Čilić je istaknula da je postojeći model sanacije Karepovca jedini ekološki i ekonomski opravdan.

– Prema povijesnim podacima, na Karepovcu je svašta odlagano. Ono što kažu ekolozi, pa čak i oni koji se bave vodnim gospodarstvom – ne iskapati tamo gdje to nije nužno. Ovaj dio koji se iskapa je miješani komunalni otpad za kojega znamo točno što je. Bilo je ideja, to je točno, o cjelokupnom iskapanju i obradi, međutim, to su tako veliki iznosi da to ne bi podnijela cijela država, a ne Grad Split. Radi se o iznosima nekoliko stotina puta većim od ovoga što se sada plaća. Ovo je za naše prilike po svemu najprihvatljivije rješenje.