Na današnji dan 1923. godine rodio se Miljenko Smoje
Miljenko Smoje, legendarni hrvatski novinar i književnik, ostavio je neizbrisiv trag u dalmatinskom i hrvatskom novinarstvu, književnosti i humoru. Rođen u Splitu 14. veljače 1923., Smoje je život posvetio pisanju, u kojem je s jedinstvenom ironijom, toplinom i duhom bilježio svakodnevicu malog čovjeka i mentalitet rodnog kraja.
Nakon završetka Više pedagoške škole, kratko je radio kao učitelj u Komiži i Omišu, no već 1948. godine zapošljava se kao novinar u Slobodnoj Dalmaciji, gdje započinje svoj plodni spisateljski put. Njegovi tekstovi – putopisi, reportaže, satire i scenariji – postaju prepoznatljiv stil dalmatinskog novinarstva, obilježeni humorom, britkom ironijom i toplom, ali nemilosrdnom kritikom društvenih devijacija.
Smoje je surađivao s Radio Splitom, Vjesnikom u srijedu i Vjesnikom, no posebno se istaknuo kao humorist i pokretač satiričnih listova Pomet i Berekin. Njegov talent za kroniku dalmatinskog života najupečatljivije se očitovao u scenarijima za legendarne televizijske serije Naše malo misto i Velo misto, koje su stekle golemu popularnost, prikazujući svakodnevicu dalmatinskog puka u međuratnom i poratnom razdoblju. Ove je scenarije kasnije objavio i u formi romana (Kronika o našem malom mistu, 1971.; Velo misto, 1981.; Kronika velog mista I–II, 1997.).
Njegova novinarska ostavština obuhvaća desetljeća feljtona i reportaža, u kojima je kroz lik pučkog pripovjedača analizirao splitski mentalitet i društvene promjene. U knjizi Dalmatinska pisma (1976.) opisuje bizarne fenomene splitskog načina života 1960-ih i 1970-ih, dok u Dnevniku jednog penzionera (1981.) razotkriva mitove o Mediteranu, istovremeno ismijavajući društvene mane poput profiterstva, snobizma i moralne degradacije. Njegov stil, prepoznatljiv po specifičnim govornim klišejima i autentičnom splitskom idiomu, ostao je jedinstven i neponovljiv.
Tijekom 1990-ih, Smoje je pisao humoristične priloge za satirični tjednik Feral Tribune, a dio tih tekstova objavljen je u zbirci Pasje novelete (1996.). Njegov utjecaj na novije naraštaje splitskih novinara i pisaca, poput Ante Tomića, Ivice Ivaniševića i Borisa Dežulovića, i danas je itekako prisutan.
Smoje nije bio samo pisac – on je bio kroničar jedne epohe, čuvar lokalnog izričaja i nezaobilazna figura dalmatinskog novinarstva i književnosti. Njegova djela ostaju trajni spomenik splitskom duhu i mediteranskoj vedrini, dok njegova monografija Smoje (2004.), autora Ivice Ivaniševića, dodatno potvrđuje književnu i kulturnu vrijednost njegovog opusa.
Miljenko Smoje preminuo je u Splitu 25. listopada 1995., ali njegov neponovljivi humor i britka satira i dalje žive u njegovim tekstovima.
