Zamijećeno je usporavanje stambenog nekretninskog tržišta u Hrvatskoj ako se usporedi podatke o prometu nekretninama iz prve polovice ove godine s prvom polovicom 2022.
Primjetan je pad prometa u Zagrebu od gotovo 23 posto, o čemu smo nedavno pisali, a na razini cijele Hrvatske pao je 9,3 posto, prema podacima Porezne uprave.
U prvom polugodištu prošle godine stranim državljanima prodane su ukupno 6182 nekretnine, a ove godine 5341, što je 13,6 posto manje kad se uspoređuju ista razdoblja. Ponajviše su pale transakcije njemačkih i austrijskih državljana, čak 25 i 29 posto, što se u konačnici odrazilo i na ukupni promet, iznosi podatke Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK te direktor agencije Kastel nekretnine, piše Dom i Dizajn.
"Pad prometa ne znači istodobno i pad cijena, ta situacija možda zbunjuje mnoge. Tržište nekretninama u tom se smislu smatra tromim. Ipak, uočava se da su cijene rasle po bitno manjim stopama nego prošle godine. Pad prometa nekretninama je uobičajeni nagovještaj za kasniji pad cijena", ističe Ranilović.
Cijelo usporavanje tržišta je, dodaje, očekivana posljedica raznih faktora koji su utjecali na tržište nekretnina u Hrvatskoj.
"Prvi uzrok je rast kamatnih stopa u eurozoni, a s namjerom da se uspori inflacija, što dovodi do smanjene potražnje. Iako su kamate u Hrvatskoj relativno niske, stanje u svijetu i Europi svakako će utjecati i na nas. To se već osjeća na padu broja transakcija u kojima sudjeluju stranci. Jedan od bitnih uzroka usporavanja tržišta je i nerealni rast cijena dobrom dijelu nekretnina, i to posebno onih rabljenih. Uz ionako već slabu ponudu nekretnina na tržištu, nerealni rast cijena je dodatno smanjio promet", objašnjava Ranilović te dodaje kako je razlika između realiziranih i traženih cijena već dosegla oko 15 posto, a mnoge nekretnine se bezuspješno nude mjesecima.
Kao što su očekivali i najavljivali u njegovu tržišnom sektoru, iako to mnogi nisu željeli čuti, a neki i dalje ne prihvaćaju, sada je izvjestan sljedeći ciklus na tržištu te je jasno da tržište ne može rasti unedogled. Tako su promjene nastajale 2001., 2008. i 2015. godine, pa ih očekuju i sada.
"Ipak, ne mislimo na krizu, posebno ne nekretninskog tržišta, ali možemo svjedočiti da se događa promjena trendova. To se ne odnosi na sve nekretnine jednako. Novogradnja će se i dalje bolje držati od starogradnje, ali svi će morati pažljivije kalkulirati kada formiraju izlaznu cijenu", dodaje.
Očekuje se i stabiliziranje cijena građevinskih zemljišta, kao što su se stabilizirale i cijene građevinskog materijala. Ti su faktori, napominje, bitno utjecali na konačnu cijenu novog stana.
"Dodatni problem hrvatskog tržišta jest to što je ponuda kvalitetnih nekretnina nedostatna. To je najveći problem kod rabljenih stanova jer ako je stan pojedinačno i solidan, često se nalazi u dotrajaloj i neodržavanoj zgradi, pa možemo zaključiti da je postojeći stambeni fond zapravo prosječno u lošem stanju. Zato kupci radije odabiru nove nekretnine, ali je pitanje koliko si hrvatskih građana može priuštiti novu nekretninu", objašnjava Ranilović.
Dodaje da će država uskoro, kao i lokalna uprava, morati posegnuti za nekim drugim modelima priuštivog stanovanja. Dakle, onim koji nije okrenut isključivo tržištu, kako kupnjom tako i najmom nekretnina.
"Najave postoje pa se nadamo da će se i realizirati", zaključuje Ranilović, piše Dom i Dizajn.
Podsjetimo, prema podacima Porezne uprave, promet stambenim nekretninama u Zagrebu je pao 23 posto ako se uspoređuje prvo polugodište 2023. s prvim polugodištem prošle godine. Ukupno je promet svim vrstama nekretnina u glavnom gradu pao 20 posto. Lani u prvom polugodištu prodan je ukupno 5731 stan, a u prvoj polovici ove godine prodano ih je 4440 stanova.
Prodaja poslovnih prostora pala je 19 posto, obiteljskih kuća 18 posto, a građevinskih zemljišta četiri posto.
