Još u srpnju prošle godine na policama ljekarni nestalo je najpoznatijeg antibiotika imenom 'Klavocin', uslijedila je i nestašica čepića za snižavanje temperature kod djece: ibuprofena i paracetamola, a potom su se redale nestašice različitih lijekova pa su se izdavali odnosno prepravljali recepti za alternativne lijekove. Situacija je i dalje, rekli bismo ista, samo se mijenjaju imena lijekova koji nestaju s polica.
Nakon što je potvrđena nestašica nekoliko važnih lijekova u hrvatskim ljekarnama, građani su se s pravom počeli pitati mogu li se uopće pronaći alternativni i koliko su oni zapravo dobri u odnosu na 'originalni'. Istodobno veledrogerije upozoravaju Vladu da je dug za isporuku lijekova opet porastao na 5,5 milijardi kuna.
„Nestašica lijekova u Hrvatskoj stalno je stanje. Možda ćemo zbog COVID-a, rata u Ukrajini i svih poskupljenja koja se događaju imati malo više problema s tim, ali vidimo da probleme imaju i neke naprednije i bogatije zemlje.
Cijelu godinu u Njemačkoj je velik problem nestašice lijekova. Nijemci imaju 100.000 registriranih lijekova, a nestašica je za njih 300-tinjak. U Hrvatskoj imamo 15.000 registriranih lijekova, a od 200 do 300 lijekova na neki je način nedostupno pacijentima“, kazala je Ana Soldo te naglasila kako nema razloga za paniku.
Osvrnula se i na dug države prema veledrogerijama od 5,5 milijardi kuna.
"Jedino je rješenje da se na neki način država zaduži i plati sve zaostale dugove da bi se odnosi postavili kako treba. Veledrogerije, ljekarne, pa i ravnatelji bolnica, troše enormno puno vremena na saniranje tog duga. Stalno je neki problem oko isporuke lijekova i to nema smisla. Također, treba promijeniti način financiranja bolnica. Ako kontinuirano svakih pola godine dajemo nove injekcije u sustav, a ništa se nije promijenilo, onda taj sustav financiranja ne funkcionira“, rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Stanje s lijekovima u Splitu
Neko vrijeme niti splitska bolnica u svojoj ljekarni nije imala određenih lijekova, kao i već spomenutog Klavocina i čepića ibuprofena za djecu, a muku su mučili i s nabavom ostalih penicilinskih i antibiotskih lijekova. Stanje se malo, činilo se, popravilo, ali onda je nastupila nestašica (i u ljekarnama) suspenzije pulmicorta neophodnog za inhalaciju djece koja imaju respiratorne tegobe, a zamjenskoga lijeka nema.
Trenutno na području Republike Hrvatske postoje određene nestašice lijekova. Najčešće su to antibiotici i lijekovi za snižavanje temperature za djecu, međutim do sada se nije dogodilo da pacijentu bude uskraćena terapija, jer tu su zamjenski lijekovi. Ali to, na žalost, nije situacija i sa spomenutim Pulmicort respulama jer zamjenskoga lijeka nema, a lijek je nužan u redovitom liječenju astme. Pulmicort Respules ublažava i sprječava upalu dišnih putova kod astme i namijenjen je za redovitu upotrebu i terapiju održavanja.
Situaciju smo provjerili s voditeljicom ljekarne Solin, ljekarne Splitsko-dalmatinske županije, Ljubicom Pavelom.
"Trenutno nema Pulmicort Respules i nemamo ni informaciju kada će doći, defektura je lijeka. Trenutno nema ni Penon sirupa, fenoksimetilpenicilina koji je na listi lijekova, tj. ima zamjenski koji se plaća, Klavocin sirupa isto nema, ali mi imamo zalihe. Nema ni Neofen sirupa od Belupa.
Što se tiče ibuprofenskih čepića, njih imamo na stanju jer je naš Galenski laboratorij proizveo dovoljnu količinu tako da ne osjećamo defekturu te su ti čepići dostupni u našim ljekarnama", kazala je voditeljica Pavela te naglasila kako svaki dan šalju upite kada će se pojaviti lijekovi, a do dolaska izvornih lijekova nastoje i nastojat će osigurati zamjenske lijekove.
Panika među roditeljima
Respiratorne smetnje su najčešće uzrokovane virusima i njihove se liječenje sastoji od simptomatske terapije, a primjena antibiotika kod respiratorne infekcije, nekada je nužna. Nažalost, ima i djece kojima je inhalacija nužna i pri najmanjem znaku prehlade i jednostavno im je taj lijek odnosno inhalacijska terapija potrebna (primjerice u liječenju astme i opstruktivnog bronhitisa).
Panika je zavladala među roditeljima kada su shvatili da na policama ljekarni u Hrvatskoj Pulmicort respula nema i da ih nema niti u nabavi. Ono nešto malo što je u proteklih mjesec dana i dolazilo, uslijed velike potražnje odmah bi i nestalo.
Neki su se snašli tako da su ih nabavili odlaskom preko granice jer drugog izbora nije bilo.
„Dijete mi mora nastaviti terapiju, bez tog lijeka ne može živjeti, a lijeka nema niti znaju u ljekarnama kada će ga uopće dobiti. Zamjenskoga kažu isto nema. Taj lijek je neophodan mom djetetu koje boluje od astme, pogotovo u ovom periodu godine nam treba. 'U ludilu sam, što da radim?!' pitala sam se par dana, a onda smo doznali od prijatelja kako ga ima u Sloveniji te smo zamolili rodbinu iz Zagreba da doslovno sjednu u auto i odu u Sloveniju u ljekarnu tako da smo na takav način uspjeli osigurati lijek za iduća dva mjeseca“, kazala nam je mama Ivana.
O stanju s inhalacijskim respulama i njihovoj nestašici upitali smo i pedijatricu iz splitskog Domu zdravlja koja nam je potvrdila kako je ovo period virusnih infecija koje su praćene kašljem, promuklošću, respiratornim infekcijama u čijim se slučajevima upućuje dijete na inhalacije pulmicortom.
„To su jednostavno simptomi koji upućuju na liječenje pulmicortom koje najčešće traje do 5 dana. Nekada se inhalacija kombinira sa Sabutamolom, ovisno o težini slučaja. S obzirom na to da su u điru sezonske respiratorne infekcije, RSV, korona, gripa, ali i streptokok, sve to povećava pritisak na zdravstveni sustav i povećano izdavanje lijekova pa je tako vidljiv i nedostatak Pulmicort respula. Pulmicort i korter su dva oblika ovih lijekova i zamjene za njih nema. Ne znam što bih poručila roditeljima kojima su nužni u liječenju djece, zbilja smo nemoćni i nemam pametan savjet osim da se snađu kako znaju i umiju i ako mogu nabave ga dok se opet ne pojavi na tržištu“, kazala je.
Ambulante pune djece s respiratornim smetnjama
Ambulante su nažalost posljednjih dana prepune najmlađih pacijenata s respiratornim virusima koji se prenose najčešće kašljem, slinom, dodirom, a kod djece te male dobi oni mogu izazvati i jako tešku kliničku sliku. Virus koji može biti koban za dojenčad i manju djecu, a koji je veoma zarazan i širi se kapljičnim putem, respiratorni sincicijski virus, jako se raširio i kod nas te su osim pedijatrijskih čekaonica pune i čekaonice hitnih ambulanti u kojima se dnevno pregleda i stotinjak djece, a neka od njih budu i hospitalizirana.
"Kod djece trenutno hara Respiratorni sincicijski virus koji je najčešće vezan za druženje u kolektivu, međusobnom bliskom kontaktu. Tu bi roditelji trebali pripaziti ako je dijete prehlađeno, šmrca i slično da ne ide u kolektiv, da ga se zadrži kući do prestanka simptoma. Kod pogoršanja bilo kakvih simptoma svakako se treba odmah javiti svom pedijatru.
Zadnjih dana bilježim velik broj djece koja su zaražena respiratornim sincicijskim virusom. Ima i slučajeva gripe i korone, ali to jest uobičajeno jer su zimski mjeseci kada i inače imamo povećani broj respiratornih infekcija, ali s obzirom na to da se RSV brzo i lako prenosi odnosno širi preporuka je roditeljima da djecu ne šalju u jaslice i vrtiće ako su bolesni jer samo pogoduju širenju virusa. Najteža klinička slika je u najmlađih iako oboljeti mogu i stariji ali u njih to izgleda kao prehlada", kazuje pedijatrica Ana te naglašava:
"Kod nekih rizičnih skupina kao što su nedonoščad, djeca mlađa od 2 godine s težim prirođenim srčanim greškama ili kroničnim bolestima pluća te djeca i starije osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, RSV infekcije mogu biti posebno teške i životno ugrožavajuće".
I Hitni prijem Klinike za infektologiju je zadnja dva tjedna, a osobito u ovo postblagdansko vrijeme pod većim opterećenjem zbog većeg priljeva pacijenata s respiratornim infekcijama.
"Zadnjih dana bilježimo gotovo dvostruko veći broj pregleda u Hitnom prijemu, djece i odraslih. Tome značajno doprinosi porast broja oboljelih od COVID-a, ali i početak epidemije sezonske gripe što je i očekivano u zimskim mjesecima osobito prateći iskustva s gripom na južnoj hemisferi u proteklim mjesecima.
Iako broj hospitaliziranih bolesnika s COVID-om raste i dalje se radi najčešće o starijoj populaciji ili bolesnicima s drugim teškim kroničnim ili akutnim oboljenjima koja dominiraju kliničkom slikom, a manje je bolesnika s COVID upalom pluća koja zahtijeva primjenu kisika.
Što se gripe tiče, broj pregleda bolesnika s gripom u Hitnom prijemu je u porastu, zasad je tek manji broj njih hospitaliziran, ali tek smo na početku epidemije. Za očekivati je da broj oboljelih pa i hospitaliziranih bolesnika s gripom raste u narednim tjednima", kazala je doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC Split.
