Građanska inicijativa "Za čista Brda, za čisti Split!" u svojoj objavi danas je izrazila debelu sumnju u točnost podataka ukupne taložne tvari za lipanj koje je prezentirao Nastavni zavod za javno zdravstvo. Inicijativa kaže da se "stanari Petravićeve i Vranjičkog puta pitaju kako je moguće da se u lipnju izvršilo ispitivanje, kad su mjerne stanice 13. svibnja odvežene i više nisu vraćene." Objavu su garnirali s dvije fotografije navodno nastale 05. i 06. srpnja. Na prvoj u Petravića ulicu nema mjerne stanice, a na drugoj da je postavljena tegla 06. srpnja u 9 sati ujutro. Javno su postavili pitanja i zatražili odgovor od dr. Nenada Periša, voditelja Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke NZJZ-a:
"GDJE JE NESTAO ARSEN❓️
GDJE SU NESTALE MJERNE STANICE❓️
GDJE JE NESTALA LJUDSKOST❓️"
Sve na svom mjestu
Dr. Nenad Periš je odgovorio za Dalmaciju Danas da su mjerne stanice koje mjere ukupnu taložnu tvar i dalje na svojim mjestima i to Brda 1 na adresi A. Petravića 19, Brda 2 na adresi A. Petravića 29 i Brda 3 na Vranjičkom putu broj 78 kako i piše u izvještaju, objavi rezultata od ožujka do kraja lipnja 2023. godine, te da one koje trenutno "nedostaju" su mjerne stanice koje mjere lebdeće čestice četiri puta godišnje po 15 dana.
- To su stanice za lebdeće čestice, a mjerenja koja smo objavili za lipanj su za ukupnu taložnu tvar (UTT). To su sedimentatori koji se nalaze tamo cijelo vrijeme, a za lebdeće čestice mjerenja je naručio Grad Split koje se rade četiri puta po 15 dana tijekom godine. Za njih je ostalo obavit za ljetno, odnosno jesensko doba i to ćemo obaviti tokom osmog mjeseca. Gledamo kad je najvjetrovitije vrijeme po hidrometereološkim podacima unazad 10 godina pa ispadne da je to u osmi mjesec. I ostaje nam još mjerenje lebdećih čestica na jesen.
Različiti polutanti
UTT i lebdeće čestice nisu isti polutanti. Lebdeće čestice su veličine 2,5 mikrona, 1 mikron i 10 mikrona, a za ukupnu taložnu tvar radi se o česticama koje padaju gravitacijski na tlo i veličine su od 30 mikrona pa naviše, a mogu biti i milimetar. Za te krupne čestice NZJZ obavlja mjerenja samoincijativno i na svoj trošak, od trećeg mjeseca kontinuirano i sve je dokumentirano pa i fotografijama. Akreditirani smo laboratorij - rekao je dr. Periš i pojasnio kako je kod UTT-a vrijeme usrednjavanja mjesečno 12 puta godišnje, a vrijeme usrednjavanja lebdećih čestica dnevno. Dodao je kako UTT-a za lipanj nemaju veze s mjerenjem lebdećih čestica jer se radi o
sedimentatorima, posudama u kojima se talože tvari.
Poslovni odnos s Državnim inspektoratom
Bila je ovo i prilika da se vratimo na slučaj neobjavljivanja rezultata analize uzoraka čije je prikupljanje naložio Državni inspektorat u travnju ove godine u Sjevernoj luci. U razgovoru nam je otkrio kako se uzeo i uzorak bakrenog koncentrata jer je u javnosti prevladavalo mišljenje kako se Sanitarna inspekcija bavila samo troskom. A telefonski razgovor je doslovno tekao ovako:
Je li smisao uzimanja uzoraka bio da se nađe izvor odakle se pojavljuje otrovni arsen u koncentracijama bitno većim od maksimalno dopuštene koncetracije?
- Ne znam. Dobili ste Nastavni zavod za javno zdravstvo. On je ovlaštena pravna osoba koja mjeri kvalitetu zraka. Radimo na principu da netko od nas naruči mjerenja, a to bi trebala bit neka osnovana narudžba, i mi napravimo mjerenja. Nas je do sada kontaktirao Grad Split, on je tražio mjerenja 4 puta po 15 dana. To su lebdeće čestice PM10 i PM2,5 i udio teških metala u njima. Imali smo i mjerenja koja je naručio Državni inspektorat. To su mjerenja praškastih tvari koje su oni zahtijevali, gdje će se uzeti i koju količinu. Mi smo to analizirali i njima dostavili čega ima u tim uzorcima.
I uzorak bakrenog koncentrata?
- Između ostalog i to.
Rezultate analize NZJZ-a posjeduje Državni inspektorat?
- Posjeduje već dva i po mjeseca, možda čak tri.
Je li Državni inspektorat objavio te rezultate?
- Nažalost nije. Znam da ih je nekoliko puta pitano da im se dostave te vrijednosti i iskreno, nažalost to nisu napravili. Ne znam iz kojeg razloga. Ja to ne mogu objavit. Tražili su od mene da im to dostavim, kao Državnom inspektoratu.
Vi ne smijete objaviti jer vam nalogodavac, odnosno naručitelj, nije javnost nego Državni inspektorat?
- Bilo bi nekorektno da ako Državni inspektorat objavljuje i ja objavim. Ako Državni inspektorat zatraži od mene da to objavim učinit ću to isti momenat. Mislim da bi bilo korektno da to oni objave.
Znači, vi znate te rezultate?
- Naravno da znam.
Iz korektnosti prema Državnom inspektoratu vi ne želite objavit rezultate?
- Nije to korektnost. To je poslovni odnos.
Jeste li vi zatražili od Državnog inspektorata da objavite rezultate?.
- Nisam to tražio od inspektorata, ali znam da su neki novinari od njega to tražili i da su određene udruge tražile da im se dostave ti rezultati ali to do sada nisu napravili.
