Postoje ljudi, naši sugrađani, koji nemaju prostor za uzgoj povrća i voća. Jednostavno je tako, nemaju vrt i žive u neboderima, bez balkona. Ali silno žele jesti zdravu hranu, potpuno svjesni koliki utjecaj zdrava hrana, prepuna vitamina i minerala, ima na njihovo zdravlje. I za njih postoji rješenje, a za nas ostale to je dopuna našim kultiviranim, vrtnim ili balkonskim biljkama, jer, kao što znamo, samo raznolika prehrana je zdrava prehrana. U samo jednoj kratkoj šetnji okolnim livadama, šumarcima i brdašcima možete nabrati mnogo toga zdravoga…
Evo, na primjer, predlažem za početak tri-četiri biljke s kojima je jako teško pogriješiti, skoro nemoguće.
Prvi je moj izbor kostriš (Sonchus oleraceus), biljka „posvuduša“, naizgled bodljikav, a zapravo vrlo nježan i ukusan. Ima li itko da ga ne prepoznaje, pitam se… Mlado lišće jede se i sirovo i kuhano. Ako ga neki od vas ne prepoznajete, samo mi se javite. Vrlo rado održat ću vam kratku radionicu prepoznavanja i branja kostriša. Ja ga ne kuham – šteta je to. On je moja najdraža, divlja salata, oduvijek.
Drugi je moj prijedlog divlji poriluk (luk) (Allium ampeloprasum), iznimno nutritivno bogat. Kuha se i jede cijela biljka, a ako ga i zamijenite nekim čudom s nekim drugim lukom, treba da znate da je sve što miriše na luk – jestivo! Meni je to saznanje uljepšalo život i olakšalo potragu! Upustite se i vi u čaroliju branja, naravno, najprije uz nekog znalca, pa tek onda sami.
Ipak, za jednu poznatu i iznimno zdravu „divljakušu“ uopće vam ne treba znalac. Dovoljno je samo da je dotaknete i odmah znate koja je! Kopriva! Ima još jedna za koju vam ne treba znalac, to je morska blitva (Beta maritima), vrlo je slična kultiviranoj, ali raste uz obalu mora i nešto je sitnija! Ima ih još gomilu, naravno, bitno je da krenete od negdje, da se prošećete, da promatrate, uživate i uberete… 4 u 1!
Svakako, na kraju, vodite računa da je preporuka znalaca da se samoniklo jestivo bilje, koje je uglavnom i ljekovito, ne jede u fazi cvijeta, jer mu se tada promijeni okus i tekstura, postane previše gorko, tvrdo i drvenasto, sadrži puno aktivnih tvari i ako se konzumira u većim količinama, može doći do neželjenih posljedica. To je kao da popijete previše tableta! Ali, sve te jestive divljakuše svakako popratite i u vrijeme cvjetanja, da biste ih sa sigurnošću mogli uočavati, prepoznavati i brati u vrijeme kad su najblagotvornije na naše zdravlje. Važno je, naravno, da im ne uništavamo stanište. Postoje i neke užance o branju, a o svemu tome i o još mnogo toga, saznala sam na radionicama prepoznavanja divljeg, ljekovitog i otrovnog bilja koje su vodili ili vode znalci. U udruzi Žrvanj to je prof. Marija Jug Dujaković, u Udruzi Permakultura Dalmacija je to dipl.oec Marko Cvrlje, a u Botaničkoj sekciji planinarskog kluba Gojzerice to je fitoaromaterapeutkinja Mladenka Puljiz, a uz nju pomalo i moja malenkost. Birajte. Uvijek postoji način, samo nam odluka treba!
Zaboravite na komplicirana pravila: Vrtlarenje je jednostavnije nego što mislite
