Ministri financija Eurozone sastaju se u Luksemburgu kako bi pokušavili staviti galopirajuću inflaciju pod kontrolu. Hrvatski ministar Zdravko Marić pritom ima dvostruko veći problem, jer cijena hrane u Hrvatskoj raste dvostruko brže nego što je prosjek eurozone. A građane pritom početkom idućeg tjedna očekuje novi šokantan skok cijena goriva.
Smanjene su trošarine i marže, a korekcija pomaknuta sa jednog na dva tjedna, no cijene goriva idućeg će tjedna vjerojatno opet - rasti, doznaje Hrvoje Krešić.
Ako bi se korekcija primijenila danas, Eurosuper bi rastao za 71 lipu i bio 14,20 kuna po litri, dok bi oba dizela rasla za gotovo kunu i pol te bi bili 14,52 kune, odnosno gotovo 11 kuna po litri.
Posljedice se osjete na svakodnevici, možda i najviše na cijeni hrane, piše Dnevnik.hr.
"Jedan veliki dio kućanstava ima i preko 50 pa i 60 posto troškova hrane, a kada na drugoj strani pribrojimo još troškove kućanstva, svega onoga što su režije i energija, dolazimo i do 80 posto mjesečnoga troška. Upravo to je najveći udar na standard", kaže sindikalist Krešimir Sever. Svjestan je toga i ministar financija Zdravko Marić, koji doduše na sastanak eurogrupe u Luksemburgu donosi dobre vijesti - Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u Eurozonu.
"Velika mi je čast i zadovoljstvo da kao ministar financija danas ovdje branim naše boje, ali nažalost čini mi se da će od svih tema koje su danas i sutra pred nama ova jedina imati pozitivan ishod", rekao je ministar Marić.
A kako cijene u Hrvatskoj rastu za gotovo tri posto brže od prosjeka Unije, traže se novi potezi. Idući bi mogao biti usmjeren prema uzdržavanim članovima obitelji, i to zato što su to od ministra tražili - studenti.
"Taj limit je u jednom trenutku u dosadašnjim ciklusima porezne reforme podignut s 13 na 15 tisuća, kada se netko smatra, a kada više ne smatra uzdržavanim članom obitelji, i studenti su od nas tražili da se taj limit još poveća", rekao je Marić.
A dok traže dodatne načine za ublažavanje rasta cijena, Vlada bi možda mogla baciti dodatni pogled prema - naftnim tvrtkama, jer njima ide dosta dobro. INA je prošle godine ostvarila dobit od 1,23 milijarde kuna te isplatila 980 milijuna kuna dividende svojim dioničarima. Ove godine je, pak, samo u prvom tromjesečju ostvarila dobit od 587 milijuna kuna - znatno više nego godinu dana ranije, javlja Dnevnik.hr.
No bez obzira na sve to, analitičari očekuju daljnji rast cijene goriva te kažu da Hrvatskoj prijeti - začarani krug.
"Dosada su energenti generirali inflaciju, sada će i sam rast cijena zapravo poskupljivati cijeli naftni, distributerski i proizvodni biznis tako da ćemo ući u začarani krug i pitanje je kako izaći iz njega", rekao je energetski analitičar Ivan Brodić.
Vidi se to i iz posljednje studije Europske investicijske banke, koja kaže da bi broj hrvatskih tvrtki koje će bilježiti gubitke te biti u riziku da ne mogu plaćati svoje obaveze mogao do kraja godine značajno porasti, baš kao što bi sve više obitelji moglo završiti ispod granice siromaštva.
