Razmatranje učinaka Uredbe o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2018. godinu, u dijelu koji se tiče korisnika usluga hrvatskih marina, bila je glavna tema jučer u Marini Punat održane sjedinice Udruženja marina HGK-a – strukovne organizacije čiji članovi redom strahuju od negativnih učinaka tog u primjenu nedavno uvedenog akta, piše Novi list.
Kako je okupljene izvijestio predsjednik Udruženja Sean Lisjak, do sad od predstavnika nautičkih središta iskazivana bojazan o negativnim učincima po njima neupitno loše i nedovoljno dobro promišljene odluke – kojom je obveza s osnove naplate boravišne pristojbe za nautičare višestruko narasla – počele su se potvrđivati »na terenu« i to kroz već započela preseljenja plovila u marine nekih od Hrvatskoj konkurentskih mediteranskih zemalja.
Predstavljajući što i koliko nova Uredba mijenja na planu obračuna boravišne pristojbe, čelnik Udruge marina HGK-a je naveo da će za brod duljine dvadesetak metara njegov vlasnik, umjesto dosadašnje godišnje vrijednosti boravišne pristojbe u iznosu 1.700 kuna, sad morati izdvojiti čak 14.600 kuna. Onaj »najprosječniji« naš korisnik, s plovilom duljine od kojih 12 pa do 15 metara, pristojbu će pak plaćati u trostruko većem iznosu, nastavlja naš sugovornik.
– U ovom trenutku nitko od nas iz branše nema pravi odgovor na pitanja koja nam gosti sad s pravom počinju postavljati i bojimo se da će ovaj potpuno pogrešan, a u konačnici i nepotreban potez na koncu našem nautičkom turizmu donijeti višestruko veće štete od vrijednosti porasta prihoda s osnove naplate te pristojbe. A jednom kad odgovorni shvate da su pogriješili i da čine štetu, negativne učinke takvog poteza neće biti moguće ispraviti preko noći. - nastavlja Lisjak, naglašavajući da je trend odlazaka klijenata iz hrvatskih marina već započeo te da je, samo u jednom dalmatinskom nautičarskom centru, tim izmjenama prouzročen gubitak klijenata i njihovih plovila procijenjen na na 150 tisuća eura.
– Drugim riječima, odljev gostiju put talijanskih, grčkih i turskih marina već je primjetan, a kad nadležni napokon shvate da su pogriješili, bojim se da će biti prekasno za saniranje šteta, bar u nekom kraćem razdoblju. - zaključio je Lisjak.
Više pročitajte OVDJE.
