Raznolikosti kulturne baštine kakvu posjeduje Zadar može se pohvaliti malo koji grad u Hrvatskoj, a ovih je dana u fokusu javnosti uloga časne majke Marije Benedikte Braun u obnovi samostana zadarskih benediktinki i očuvanju crkvenog blaga, javnosti dostupnog u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti. Njezini su zemni ostaci, naime, vraćeni u Zadar iz Italije, gdje je preminula 1991. godine, javlja HRT.
Njezin 96 godina dug život mogao bi poslužiti kao predložak za filmski scenarij, a nakon tri desetljeća, posmrtni ostaci Marije Benedikte vraćeni su u Zadar, u grobnicu zadarskih benediktinki. Ispraćena je dostojanstveno i s ljubavlju onih koje je odgajala i podučavala.
"Ona je neznatna, to jest ponizna, veličanstvena majka Benedikta. Svaka pojedina od nas bi mogla napisati jednu posebnu priču, ja ću je sigurno napraviti, ako prije ne umrem", rekla je časna majka Anastazija Čizmin iz samostana svete Marije u Zadru, donosi HRT.
Jedan od onih koji su joj došli odati počast bio je i predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija Miljenko Domijan koji podsjeća da baština nisu samo kamenje, umetnička i povijesna djela, nego su baština i ljudi:
"Benediktinke su u svome samostanu od 11. stoljeća do danas, a među njima, definitivno u nizu slavnih, počev od Čike, Vekenege i tako dalje, je naravno majka Benedikta Braun, koja je definitivno identifikacijski čimbenik i sama baština ovog samostana. Bilo bi puno siromašnije i puno manje u samostanu napravljeno da nje nije bilo", istaknuo je Domijan.
Tijekom za Zadar osobito dramatičnog Drugog svjetskog rata zadarske benediktinke sv. Marije još su se jednom dokazale kao hrabre i brižne čuvarice kulturne baštine:
"Tadašnja opatica je sa sestrama stala pred Talijane i rekla: "Možete preko nas mrtvih." Vidjevši da je to blago u opasnosti, sestre su noću, uz dva povjerljiva radnika, kopale skrovište ispod zvonika. To su blago sakrile, ali ne samo ono što su čuvale one, nego i drugo, pa i škrinju svetoga Šime, napomenuo je Ivan Armanda iz Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".
Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU), poznata i kao "Zlato i srebro Zadra", najcjelovitiji je i najreprezentativniji prikaz dosega crkvene umjetnosti u Hrvatskoj, s 210 eksponata na 1 200 četvornih metara, piše HRT.
