U Hrvatskoj je potvrđen slučaj gube, službenog nazva i lepra. Riječ o izrazitoj rijetkoj bolesti, zadnji put u našoj je zemlji zabilježena prije više od 20 godina. Inkubacija bolesti može trajati i 20 godina, liječnici umiruju te kažu da je riječ o izoliranom slučaju koji je potvrđen kod stranog radnika.
"Prvo su posumnjali infektolozi na temelju kliničke prezentacije i činjenice da pacijent dolazi iz područja gdje ove bolesti ima. Pacijent je na kućnom liječenju uzima antimikrobnu terapiju na usta", potvrdila je Mirela Pavičić Iveljić, KBC Split za dnevnik.hr.
Riječ je o stranom radniku koji već dvije godine živi u Hrvatskoj. Gubu uzrokuje bakterija, a liječi se antibiotikom. Osoba nakon započete terapije ubrzo više nije zarazna. Njegovi bliži kontakti su članovi obitelji su dobili terapiju, iako nisu oboljeli.
"Bit će pod zdravstvenim nadzorom kontakti oboljelih, i to dugo, pet godina se bude pod zdravstvenim nadzorom, ali se lepra zapravo vrlo teško prenosi i pravih bliskih kontakata je vrlo malo, zato što je potreban dugotrajan kontakt sa prijenosnikom bolesti", objasnio je Bernard Kaić, HZJZ.
Zadnji uvezeni slučaj u Hrvatskoj zabilježen prije 32 godine
Bolest se prenosi kapljičnim putem ali, srećom nije lako zarazna. Za zarazu je potreban dugotrajan bliski kontakt s oboljelim, i to u trajanju od nekoliko mjeseci.
Inkubacija, odnosno vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma može potrajati godinama.
"Postoje slučajevi kada se pojave prvi simptomi bolesti nakon šest mjeseci ili oni krajnji kada se mogu pojaviti nakon 20 godina i da su pacijenti zarazni u vrijeme inkubacije. Zapravo prvi simptomi bolesti su kožne prirode odnosno promjene po koži koje su najčešće bezbolne", rekla je Ivana Japriko Cindrić, specijalizantica Klinike za Infektivne bolesti.
Od hiperpigmentacija do čvorića u težim slučajevima u kojima se gubi osjet.
Zadnji uvezeni slučaj u Hrvatskoj je zabilježen 1993, a liječnici umiruju - riječ je o izoliranom slučaju.
"Mjesta panici nema, bolest se ne širi lako, velik broj ljudi ima prirodni imunitet, dio se dobiva cijepljenje protiv TBC a osoba čim dobije terapiju prestane biti infektivna za okolinu", dodala je Pavičić Iveljić.
Uz pojačane migracije bilježi se porast i neki drugih bolesti, poput tuberkuloze.
"Raste zadnjih par godina, mi smo još uvijek zemlja niske incidencije, ali postupno raste broj i raste udio stranaca među oboljelima", rekao je Kaić, javlja dnevnik.hr.
Nova pravila i za zdravstveni dio
Koordinacija obiteljskih liječnika još je prošlu godinu upozorila da strane radnike nitko ne traži cjepni karton, kao ni testiranje na tuberkulozu.
"Ne znamo o njihovom zdravstvenom stanju, ne znamo o cjepnom statusu, ne procjepljuju se za bolesti koje su obavezno cijepljene kod nas, ne procjepljuju se za tuberkulozu, ne dobivamo informacije koje su to endemske bolesti s koje krajeva dolaze, tako da je situacija i dalje, mogu reći, kaotična", poručila je Vesna Potočki Rukavina, KOHOM.
No najavljene su promjene - u javnom su savjetovanju izmjene pravilnika o boravku državljana trećih zemalja. Prema njima, uz prvi privremeni boravak morat će se priložiti i ovakva potvrda o zdravstvenom stanju i cjepnom statusu koji ne smije biti stariji od 90 dana.
