U noći s četvrtka na petak nova ciklona počela je utjecati na vrijeme u Hrvatskoj. Tlaka zraka posvuda je u izraženom padu, a veći prvih minuta petka oborine su zahvatile dio sjevernog Jadrana i Gorskog kotara. S prednje strane ciklona ojačalo je jugo, a s njim su temperature zraka iza ponoći bile više od prosjeka za dio godine te su u Dalmaciji dosezale i 14 stupnjeva.
Bliži nam se najsvečaniji dio godine, a kako to obično biva, javnost se pita kakve nam vremenske prilike donose dani uoči Božića i na sam blagdan. Statistički, snijeg u Dalmaciji na Božić je iznimno rijedak. Primjerice, prema službenim podacima Snijeg u Splitu na dan Božića nije padao posljednjih 100 godina, a ranije službene zabilješke ne postoje. No, snijeg je padao u Splitu i većem dijelu Dalmacije 26.12.1996., u Šibeniku je snježni pokrivač bio dvadesetak centimetara.
U nastavku donosimo analizu vremenskih prilika u ostatku tjedna kao i u sljedećem tjednu.
Hladna fronta u Sredozemlju potaknula je stvaranje sekundarnog ciklonalnog centra nad srednjim Sredozemljem koji će s vlastitim frontalnim sustavom tijekom petka prelaziti preko Italije i Jadrana.
Iako će malo kiše ponegdje biti do kraja dana, značajnije oborine očekuju se u petak, mahom u noći i tijelom jutra kada će lokalno biti i grmljavinskih pljuskova. Mjestimice će pasti preko 30 litara oborine po metru kvadratnome. U planinama će kiša prijeći u snijeg, a pri kraju oborina snježna granica u Dalmatinskoj zagori ponegdje će pasti ispod 500 metara nadmorske visine. Prema kraju dana i navečer oborine će prestati, navečer će se i djelomično razvedriti. U noći će puhati umjereno do jako jugo koje na moru srednje i južne Dalmacije može imati olujne udare. Već tijekom jutra na sjevernom Jadranu će zapuhati jaka do olujna bura, brzo će se danju širiti na ostatak Jadrana. Podno Velebita će puhati olujna bura s orkanskim udarima, na nekim lokacijama najjači udari mogu prelaziti 180 km/h pa se očekuju veći problemi u cestovnom prometu i zatvaranja pojedinih dionica. Za one koji se spremaju na put kroz Liku, tamo se očekuje obilniji snijeg, a uz probleme s vjetrom bit će većih problema u cestovnom prometu. Najtoplije će biti ujutro i sredinom dana, najviše dnevne temperature od 8 do 15°C. Popodne i osobito navečer zamjetno zahlađenje.
Subota će biti pretežno ili djelomično sunčana i suha. Ujutro će puhati umjerena do jaka bura, danju će sve više slabiti, a najslabija će biti navečer. Bit će hladno, najviše dnevne temperature od 6 do 12°C, navečer u zaleđu obale oko nule.
Najveći dio nedjelje bit će pretežno sunčan i suh. Navečer sa zapada novo jače naoblačenje, kasno navečer uglavnom na sjeveru Dalmacije malo kiše, u Dalmatinskoj zagori kiše i snijega. U početku slaba bura i tramontana, danju će okrenuti na slab jugozapadnjak pa na jugo koje će navečer jačati. Jutro hladno, u Dalmatinskoj zagori je moguć umjeren mraz, a slabog mraza može biti i ponegdje uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature od 8 do 14°C.
Nova, još jača ciklona stiže u ponedjeljak. Uz obalu i na otoke donosi kišu, a u Dalmatinskoj zagori i kišu i snijeg. Ne isključuje se stvaranje snježnog pokrivača krajem oborina čak i nižim dijelovima Zagore pri kraju oborina, a susnježica je, nošena snažnom burom, moguća mjestimice sve do obale. Jugo će zamijeniti jaka do olujna bura s udarima preko 100 km/h, podno Velebita očekuju se udari i preko 160 km/h što će izazvati mnoge probleme u prometu. Bit će malo hladnije u odnosu na nedjelju. Oborine će u drugom dijelu dana oslabiti i prestati. Ova ciklona bit će uvod u hladno razdoblje.
Prema današnjim prognostičkim materijalima, na Badnjak i Božić bit će promjenjivo s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja. Iako će većinom biti suho, lokalno, osobito uz granicu s BiH, može biti malo snijega, a drugdje vrlo malo kiše i snijega. Puhat će umjerena do jaka bura i tramontana i bit će hladno. Tako ćemo nakon duže vremena imati pravo zimsko vrijeme u božićno vrijeme.
Na ovoj karti možete vidjeti gdje se očekuje snježni pokrivač na dan Badnjaka, ali napominjemo da se radi o prognozi jednog prognostičkog modela koji ne uvažava do kraja reljefne specifičnosti.
