U Splitu je nedavno obavljena prva transplantacija krvotvornih matičnih stanica. Do sada se to moglo samo u Zagrebu, no sada pacijenti iz Splita i okolice imaju tu mogućnost i u KBC-u Split. Splitska bolnica za ovo se pripremala dugih 13 godina.
"Čast mi je da kao ravnatelj KBC-a Split mogu reći da je napravljena transplantacija krvotvornih matičnih stanica. Dugo se pripremao ovaj zahvat, godinama, uspjeli smo ga realizirati, zahvaljujem se svima onima koji su na tome radili, našim hematolozima, transfuziolozima, laborantima, mikrobiolozima, tehničkoj službi, osobito Udruzi leukemije i limfomi koja podržava ovaj projekt svih ovih godina, KBC-u Zagreb koji nas je podržavao i pomogao. Ovo je veliki uspjeh, prvi put je napravljena transplantacija izvan Zagreba, u nekom drugom centru, veliki je to uspjeh splitske i hrvatske medicine", kazao je na tiskovnoj konferenciji ravnatelj KBC-a Split dr. Julije Meštrović.
Voditelj tima, a ujedno i voditelj hematološkog odjela, je dr. Dominik Lozić.
"Voditelj sam tima koji je ovo uspio ostvariti, ali važan je tim u ovome svemu, nikako jedna osoba. Bili su uključeni hematolozi, transfuziolozi, mikrobiolozi, medicinski biokemičari i mnogi drugi čiji je doprinos jednako važan. O samom postupku bi se moglo puno pričati, ali ukratko ću kazati o čemu se radi. Imamo bolesnike hematološke kod kojih je transplantacija krvotvornih matičnih stanica samo jedan dio liječenja. Najprije se bolesnika klasičnom kemoterapijom dovede u fazu da mu je bolest pod kontolom, zatim mu se posebnim aparatom uzima dio krvi u kojem se nalaze te krvotvorne matične stanice, to su inače matične stanice iz kojih nastaju sve krvotvorne matične stanice. One se određenim lijekovima potjeraju u krv, da nam budu dostupne, bolesnik se priključi na aparat koji sliči aparatu za hemodijalizu i tijekom nekoliko sati se prikupi onaj dio krvi u kojem se te matične stanice nalaze.
Kad prikupimo dovoljan broj, pacijenta pustimo kući, vratimo ga ponovno u bolnicu nakon 3-4 tjedna, damu mu jednu jaku kemoterapiju koja zapravo uništi sve one preostale zloćudne stanice, ali nažalost uništi i sve stanice koštane srži. Pacijent tada nema svojih stanica i sljedećega dana mu vratimo te njegove stanice natrag, čekamo da se oporavi, što obično traje 2-3 tjedna. Našoj pacijentici danas je 16. dan, dobro se oporavlja, mislili smo je danas otpustiti međutim sačekat ćemo još koji dan. Oporavlja se jako dobro i planiramo da ovaj postupak postane standard liječenja u našoj bolnici, kao što je to u Zagrebu i u svijetu. Pacijenata ćemo nažalost imati dovoljno, planiramo da ćemo 10 do 15 postupaka godišnje moći provesti", kazao je dr. Lozić.
Pacijentica ima 62 godine, a prije ovog postupka transplantacije primila je 4 ciklusa klasične kemoterapije.
U Zagrebu se postupak provodi od 1983. godine, u tri bolnice, a kod nas se priprema već 13 godina, od 2008. godine. 2011. je bolnica postigla sve uvjete koji su bili potrebni, no zbog određenih tehničkih poteškoća sve je stavljeno na čekanje.
Zašto se u Splitu to nije prije radilo?
"Nije bilo potrebe, Zagreb je mogao pokrivati potrebe Hrvatske, pa čak i cijele regije. U ovom dijelu Europe Zagreb je prvi počeo i neke velike potrebe nije bilo. Prije 13 godina odlučeno je da bi bilo dobro to napraviti i u Splitu, što smo uspjeli, za razliku od Osijeka ili Rijeke koji su o tome razmišljali, ali zapravo su još daleko od realizacije", kazao je dr. Lozić.
Kako kaže dr. Lozić, Zagreb je sad preopterećen, pogotovo u fazi Covida, tako da neki pacijenti malo kasne. Bolest u nekoliko mjeseci može napredovati, a pokazalo se potreba da se i u Splitu to sada radi.
"Nažalost, kod mnogih hemetoloških bolesti se bolest vraća i nakon liječenja. Bolesnici koji su tranplantirani duže žive bez bolesti, iako se bolest možda kad-tad vrati ipak će duže preživjeti bez bolesti i potrebe za nekom aktivnom terapijom", pojasnio je.
"Sretna sam da smo dočekali ovaj dan, prošlo je dugih 13 godina. 2008. godine rodila se ta ideja, u mandatu prof. Marasovića i uz veliku podršku prof. Borisa Labara koji je jako navijao da, uz Zagreb, to bude i u Splitu. Silno smo se trudili, 2011. smo dobili dozvolu, no zbog tehničkih problema koji su se dugo rješavali nismo mogli to raditi. Nismo gubili vjeru ni nadu, imali smo podršku KBC-a Zagreb, naših kolega s transfuzije i dolaskom ravnatelja Ive Jurića kojem moramo posvetiti ovo jer je to bila njegova ideja koju je podržao prof. Meštrović i koji je stalno nas gurao da to moramo napravit. Mi smo se stalno trudili. Sretni smo da možemo svim našim pacijentima omogućiti da ne moraju ići u Zagreb", kazala je dr. Jela Mratinović Mikulandra, voditelj Centra za transfuzijsku medicinu.
"Prvi postupak je bio jedan ružni vikend, nedjelja 24. siječnja, nebo na zemlju je htjelo, a mi smo to radili. Trajalo je 15 sati, sve se ponavlja još jedan ili dva puta. Sve te stanice pohranimo, moramo kvalitetan posao napraviti, lijek mora biti dobar da bi pacijentu omogućio da nakon tog postupka bude zdrav čovjek, što duže vremena", pojasnila je.
Amara Trgo, predsjednica Udruge leukemije i limfomi presretna je što je napokon došao dan da se ovaj psotupak može raditi i u Splitu. Kazala je da je imala osjećaj da rade Sizifov posao, jer je dugih 14 godina trebalo proći do cilja.
"Prije jedno tri godine, dr. Jurić je zajedno sa udrugom imao akciju, odlučili smo sve napraviti da dođe do transplantacije. Nažalost, dr. Jurić je otišao, ali na sreću udruge i svih nas, na njegovo mjesto je došao dr. Julije Meštrović. On je jednom nevjerojatnom energijom, entuzijazmom, spremnošću, često smo bili na sastancima s njegovim najbližim suradnicima, on je slagao kockicu po kockicu da bi došli do današnjeg dana, da bi mogli ovdje biti prisutni radi ostvarenja tog cilja, da se u Splitu bolesnici najtežih hematoloških oboljenja mogu liječiti i transplantacijom matičnih stanica", kazala je Trgo koja je na čelu Udruge koja je sve ove godine prikupila 3 milijuna kuna da bi se došlo do ovoga danas.
