Festival hrvatske drame 35. Marulićevi dani završili su u srijedu 30. travnja na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split. Na svečanosti zatvaranja, koja je počela u 20 sati, dodijeljene su festivalske nagrade. Nakon što je Mislav Vukušić, izaslanik župana Splitsko-dalmatinske županije 35. Marulićeve dane proglasio zatvorenim, kao posljednja festivalska predstava van konkurencije izvedena je Kraj svijeta u tri čina, koprodukcija Zagrebačkog kazališta mladih, Festivala Borštnikovo srečanje – SNG Maribor i Beogradskog dramskog pozorišta.
To je posljednja predstava u nizu od 12 prikazanih na 35. Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani. Naime, od predviđenih 13 naslova u izboru izbornice Jelene Kovačić jedan je otkazan. S bogatim popratnim programom Festival je, od 22. do 30. travnja ukupno imao više od 60 događanja.
Na svečanosti zatvaranja ravnatelj Marulićevih dana i intendant HNK Split Vicko Bilandžić laureatima je uručio festivalske nagrade. Najbolja predstava u cjelini je Smrt u Dubrovniku Dramskog studija Prazan prostor iz Podgorice, Crna Gora, najvišu ocjenu publike dobila je Nije pas beštija Gradskog kazališta lutaka Split, koja je dobila i najvišu prosječnu ocjenu festivalske publike.
Sve nagrade:
O nagradama Marul odlučivao je stručni žiri u sastavu: : Neva Rošić, glumica, kazališna pedagoginja i redateljica; Ivan Leo Lemo, redatelj; Magdalena Mrčela, profesorica, autorica i kazališna kritičarka; Nikolina Rafaj, dramaturginja i dramska spisateljica i Ozren Bakotić, scenograf.
Nagrade Marul pripale su:
Nagrada za predstavu u cjelini dodjeljuje se predstavi Smrt u Dubrovniku Dramskog studija Prazan prostor iz Podgorice, Crna Gora.
Obrazloženje:
Asketska posvećenost pronalaženju informacija o mučnoj temi opsade Dubrovnika rezultirala je rijetko viđenim kazališnim remek-djelom. Smrt u Dubrovniku predstava je u kojoj su svi suradnici potpuno beskompromisni i izloženi, ranjivi i ranjeni, laka meta za još jedno preispitivanje povijesti koje je zbog osjetljivosti teme moglo završiti podjelama i gorčinom. Međutim, orijentacija kreativnog tima u službi je dviju svetinja – istine i pomirenja. Nezaboravan tekst, studiozna dramaturgija, nadahnuta režija koja pršti od kreativnih rješenja i veličanstvena glumačka izvedba čine „Smrt u Dubrovniku“ kazališnom predstavom koja je dvostruka pobjednica – jer ni potresna povijesna tema ni antologijska izvedba predstave zasigurno neće pasti pod prašinu zaborava.
Nagradu za suvremeni dramski tekst dramske predstave dobiva Tomislav Zajec za dramu Nestajanje u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Obrazloženje:
Tekst koji prati korodiranje jedne obitelji, koja više životari nego što živi pod sjenom očeva predatorskog zločina, na odvažan i surov način prikazuje prenošenje infekcije krivnje. Nemogućnost likova da se odupru naslijeđenoj krivnji stavlja proces njihova nestajanja u središte. U tom središtu kroz guste i neobične replike, impersonalni znanstveni diskurs i bijeg od stvarnih dijaloga raste i buja invazivna biljka koja pušta korijenje krivice, a tekst „Nestajanja“ čini djelom koje tektonski potresa i tjera nas da, poput likova, ne možemo zaboraviti ono što smo čuli.
Nagrada za režiju dodjeljuje se Goranu Golovku za predstavu Nije pas beštija Gradskog kazališta lutaka Split.
Obrazloženje:
Goran Golovko, osim što svojom vizijom psa Šarka i njegova „kumpanja“ Smoje oduševljava gledatelje svih generacija, razbija mnoge nepravedne stigme i stereotipe o lutkarskim kazalištima, prije svega onu da su namijenjena isključivo dječjoj publici. Njegova je režija, koja glumce ostavlja lišenima najjačeg alata – lica, posvećena isključivoneiskvarenoj viziji psećeg svijeta, kojoj ipak ne promiču ni društvene anomalije ni najtoplije ljudske emocije. Režija Gorana Golovka svijetli je primjer koliko lijep svijet može nastati kad samo slijedimo inspirativne tragove koje ostavljaju nevine šapice čovjekova najboljeg prijatelja.
Nagrada za glumačko ostvarenje – ženska uloga – dodjeljuje se Aniti Matić Delić za ulogu u predstavi Kućica za pse u produkciji Arterarija.
Obrazloženje:
U maniri najboljih tragičnih junakinja, Anita Matić Delić uvodi nas inmediasres jedne rastočene obitelji čije se pukotine šire pod traumatičnim događajem ratnog silovanja. Savršeno balansirajući između pozicije stvarne žrtve, nikad ostvarene osvetnice i obzirne i požrtvovne majke, Matić Delić preplavljuje nas čitavom paletom osjećaja. Njezina interpretacija koja prodire u najdublje psihološke slojeve lika i obavija ih pomnošću, razumijevanjem i empatijom predstavi Kućica za pse poklanja lik majke-hrabrosti kojoj se možemo samo kolektivno diviti.
Nagrada za glumačko ostvarenje – muška uloga – dodjeljuje se Matiji Čigiru za ulogu u predstavi Jimmy Ćorak u koprodukciji Umjetničke organizacijePunctum, Dubrovačkih ljetnih igara, KućeKlajn i Kunstteatra.
Obrazloženje:
Matija Čigir punokrvna je zvijezda monodrame o istovremenoj tjelesnoj razdvojenosti, ali i neporecivoj duševnoj povezanosti oca i sina. Bilo da oduševljava pojavnošću kauboja i karakterom samodopadna revolveraša ili da provocira navalu gledateljevih emocija u liku ostavljena sina koji se od stvarnošću brani iluzijom, vicem i separacijom, Matija Čigir pruža maestralnu glumačku izvedbu u kojoj su govor, pokret, emocija i odnos s publikom vrijedni osobite pažnje i obzirna njegovanja njegove umjetničke imaginacije.
Nagrada za dramatizaciju/adaptaciju dodjeljuje se Marini Vujčić za dramatizaciju u predstavi Nije pas beštija Gradskog kazališta lutaka Split, prema motivima Pasjih noveleta Miljenka Smoje.
Obrazloženje:
Marina Vujčić nadilazi granice žanra i potencijalne zamke promjene književnog roda kultnog Smojina predloška. U njezinoj su viziji „Pasje novelete“ poslužile kao niz savršenih komadića tkanine koje je povezala ista čvrsta niz – nevina, čista i mudra pseća perspektiva, lišena uzusa i lažne pristojnosti ljudskoga svijeta. Dramatizacija „Nije pas beštija“ primjer je čarolije književne ruke koja je u ovoj predstavi dvostruko oživjela pripovjedača Šarka i njegovu toplu priču za sva vremena.
Nagrada za dramaturgiju predstave dodjeljuje se Anji Pletikosa za predstavu Smrt u Dubrovniku Dramskog studija Prazan prostor.
Obrazloženje:
Iza dramaturgije Smrti u Dubrovniku stoji ozbiljan istraživački rad, godine prikupljanja osobnih i arhivskih materijala, izuzetan osjećaj za vrijednost umjetničkog teksta, ali i neophodnost živih tekstova stvarnih svjedoka napada na Dubrovnik. Od intervjua do poezije, od zaljubljena mladića u paklu granatiranja do Ujevićeve „Svakidašnje jadikovke“ – Anja Pletikosa pronašla je savršenu mjeru u dramaturgiji koja pokazuje studioznost, ljubav i poštovanje prema poslu čiji je krajnji rezultat umjetnički proizvod vrijedan divljenja.
Nagrada za umjetničko ostvarenjedodjeljuje se autorima i izvođačima glazbe u predstavi Sokol ga nije volio Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. U predstavi u kojoj su sva izvedbena sredstva u službi antologijskog teksta, u gradnji autentične, mistične i izrazito emotivne atmosfere posebno se istaknula živopisna glazba. Autori glazbe Šimun Matišić, Fadil Abdulov Fafa i Duško Modrinić udahnuli su predstavi duh vremena koji balansira između pučkih veselica i dramatičnih taktova zle sudbine, a sjajna izvedba uživo DuškaModrinića, Petre Bernarde Blašković i FadilaAbdulovaFafesentimentalno nas je izmjestila iz prostora zbilje u prostor iluzije onodobne ratne Slavonije.
Nagrada žirija čitatelja Slobodne Dalmacije, glavnog medijskog pokrovitelja 35. Marulićevih dana, za najbolje glumačko ostvarenja na 35.Marulićevim danima pripala je Nini Violić, za ulogu Klitemnestre u predstavi Čekajući Oresta (prema motivima Sofoklove Elektre). Žiri je djelovao u sastavu: Maja Duplančić, Nataša Mladinić i Ivana Schoch.
Obrazloženje:
Lik Klitemnestre satkan je od niti tuđih namjera, neuzvraćenih i oduzetih ljubavi, boli zatomljene u osveti, prezira i izdaje onih najbližih. Iako odavno mrtva, ona dostojanstveno iščekuje osvetu koja će tek uslijediti od strane onih kojima je podarila život. Sva ta duboka previranja, te slomove predrasuda, ideja, ideala i normi unutar jedne kraljice koja se ne srami biti ranjiva, pokazujući time dostojanstvo i najveću hrabrost, s lakoćom nam je u svojoj izvedbi prenijela glumica Nina Violić. Suvereno je vladala pozornicom te nam je svojom autentičnošću otvorila put ka prepoznavanju i suosjećanju krvarenja ostatka gnjeva i boli. Predivno i impozantno.
Publika 35. Marulićevih dana nakon izvedbi ocjenjivala je predstave ocjenama od 1 do 5. Najveću prosječnu ocjenu od čak 4,85 dobila je predstava Nije pas beštija Gradskog kazališta lutaka Split. Drugo mjesto s ocjenom 4,76 zauzela je Smrt u Dubrovniku Dramskog studija Prazan prostor iz Podgorice, a treća je Sokol ga nije volio koju je publika ocjenila prosječnom ocjenom 4,67.
