U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu je 22. ožujka predstavljena knjiga "Dalmatinski grkokatolici" koja je izdana krajem prošle godine u nakladi Ogranka Matice Hrvatske u Drnišu. Prije samog predstavljanja u splitskoj grkokatoličkoj crkvi Gospe od Dobrića služena je Večernja. O knjizi su govorili o. Milan Stipić, grkokatolički vladika Križevačke eparhije, o. Zinovij Zastavni, župnik grkokatoličke župe Krista Spasitelja u Splitu, gosp. Stipe Ramljak, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Drnišu i autor Ivo Mišur.
Mukotrpna povijest grkokatolika u Dalmaciji obilježena je progonima što pravoslavnih susjeda što državnih vlasti, posebice za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Sve je kulminiralo u Drugom svjetskom ratu kada su područja na kojima su živjeli grkokatolici zauzeli četnici. Dalmatinski grkokatolički duhovnik don Janko Heraković je nakon prijetnji smrću 1942. godine, pobjegao u Križevce. Crkva u Kričkama je dva puta spaljena, a njeni ostaci su za vrijeme Domovinskog rata minirani. Crkva u Vrlici je srušena 1971. godine, a u Baljcima su ostale tek ruševine. Za vrijeme komunizma dalmatinski grkokatolici nisu imali svoje župnika, a još veći problem predstavljalo je iseljavanje koje je prepolovilo brojnost župljana. Na ovim materijalnim i demografskim ostacima ostataka Križevačka eparhija je 2007. godine počela obnovu Dalmatinskog vikarijata koja traje i danas. Današnja grkokatolička Dalmacija sastoji se od četiri župe (župa Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama, župa Preobraženja Gospodnjeg u Baljcima, župa Svete Trojice u Vrlici i župa Krista Spasitelja u Splitu), jednog pastoralnog centra u Zadru te jednog manastira u Kričkama.
- Zinovij Zastavni je imao uvodnu riječ te je vodio program. O. Milan Stipić izrazio je zadovoljstvo što je povijest dalmatinskih grkokatolika istražena i prezentirana u obliku knjige, a gosp. Ramljak je pričao o uspješnoj višegodišnjoj suradnji Matice hrvatske i grkokatoličkog Dalmatinskog vikarijata u Drnišu. Autor, Mišur je prezentirao pvijest dalmatinskog grkokatolištva te je naglasio da bi bez grkokatoličkog Dalmatinskog vikarijata u svakidašnjem duhovnom životu ovog kraja postojala nenadoknadiva praznina te da iako brojčano skromno, grkokatoličanstvo je biser Dalmacije koji se savršeno uklapa u njen mediteranski duh i nadopunjuje njezinu bogatu liturgijsku povijest. Čitatelji će na nešto više od sto četrdeset stranica ostati zapanjeni koliko se toga može dogoditi i što jedna zajednica može doživjeti i preživjeti u stotinu i devedeset godina. Tiskanje knjige je došlo u pravi trenutak jer je do velikog jubileja – 200. godišnjice osnivanja dalmatinskih grkokatoličkih župa ostalo tek deset godina.
Ivo Mišur je magistar inženjer strojarstva, rođen u Splitu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Metkoviću, a fakultet u Zagrebu gdje i danas živi. Uz redovni posao bavi se istraživačkim radom u oblasti zavičajne i manjinske povijesti. U ovom području objavio je tridesetak znanstvenih radova te je kao predavač sudjelovao na više stručnih skupova. Koautor je izložbe Neretvani u Velikom ratu te istoimene knjige. Prije dvije godine objavio je knjigu Grkokatolička Vrlika u kojoj je opisana povijest tamošnje župe. Također je inicijator izgradnje vrličke grkokatoličke kapelice te proslave blagdana Svete Trojice. Dobitnik je nagrade Grada Vrlike za 2020. godinu za znanstveno istraživanje i kulturnu promidžbu.
