Vazmenim je bdijenjem u splitskoj prvostolnici, u subotu navečer, 31. ožujka, svečano proslavljen najveći kršćanski blagdan – Uskrsnuće Gospodinovo, piše Splitsko-makarska nadbiskupija.
Paljenjem uskrsne svijeće pred ulazom u katedralu splitsko-makarski je nadbiskup mons. Marin Barišić, u pratnji katedralnog župnika don Tomislava Ćubelića, don Gabrijela Kambera i splitskih bogoslova, započeo najsadržajnije bogoslužje u liturgijskoj godini koje se obdržava kao spomen na noć u kojoj je Krist uskrsnuo. Po unosu uskrsne svijeće u katedralu, u kojoj su dotada svjetla bila ugašena, vjernici su zapalili svoje svijeće na njenom plamenu. Svjetlo Kristovo, koje predstavlja uskrsna svijeća, tako je tamu iščekivanja, nakon Velikog Petka, preobrazilo u svjetlo pobjede života nad smrću.
Zamjenik rektora Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Ivan Urlić otpjevao je Hvalospjev svijeći, a onda je uslijedilo čitanje starozavjetnih tekstova u kojima se razmatraju ključni događaji u povijesti spasenja ljudskog roda, od stvaranja svijeta do Kristova dolaska. Nakon četrdesetodnevnog korizmenog hoda i Velikog Tjedna, noćas je ponovo u našim crkvama, pa tako i u splitskoj katedrali, zapjevana Slava Bogu na Visini, a potom je pročitano evanđelje koje izvještava o Kristovu uskrsnuću.
Tek na otvorenom grobu otkriva se istina o Betlehemskoj kolijevci i utjelovljenju Gospodinovu, kazao je nadbiskup u propovijedi. Čovjek je narušio svijet koji je Bog stvorio po svojoj riječi, udaljio se od samoga sebe, od bližnjega i od prirode. Ali, ljubav ga Božja prati kroz povijest i sam Bog postaje čovjekom. Bog nas cjelovito prihvaća, istaknuo je nadbiskup i dodao kako utjelovljenje nije ostvareno u Betlehemu - u kolijevci, nego na križu. Bog je prihvatio čitavu dimenziju ljudskog života, pa i smrt, a Njegova je riječ stvorila novi tjedan u kojem je Uskrsnuće događaj prvog dana u tom tjednu i predstavlja novo stvaranje. Ne radi se o restauraciji, nego o novom stvaranju, naglasio je nadbiskup i dodao kako smo svi mi, poput žena na grobu, pozvani prihvatiti nadu Uskrsnuća i prepoznati Božju ljubav koja je i križ prihvatila.
„Križ je bio naš, ali Uskrsnuće je Božje“, podsjetio je nadbiskup i naglasio da smrt nije gospodar nad nama i da Božja ljubav ima zadnju riječ. Isus Krist određuje sudbinu čovjeka i čitavog svijeta, a Uskrsnuće nije događaj kojim se malo oboja tradicija i kultura. Ono što nam stvarno treba je kudikamo životnija boja kojom ćemo zahvatiti stvarnost naših međuljudskih odnosa, a to boja dobrote, solidarnosti, ljubavi i pomirenja. Takva boja, zaključio je nadbiskup, ne ostaje na površini nego zahvaća bit.
Po završetku propovijedi nadbiskup je blagoslovio vodu za krštenje, uronivši u nju uskrsnu svijeću, a potom je uslijedila obnova krsnih obećanja i blagoslov vjernika. Na kraju svečanog misnog slavlja u splitskoj katedrali nadbiskup je blagoslovio i hranu, poželjevši da ona postane „hrana za građane novog tjedna“ i simbol novog života u Kristu, te je svima čestitao Uskrs.
