Manje je stanovnika. Manje je muškaraca. Pao je broj Srba, smanjen je broj katolika. No porastao je broj ateista. Sukus je to objavljenih konačnih rezultata Popisa stanovništva.
Hrvatska prema popisu ima 3.871.833 stanovnika. Žena je za 141.000 više od muškaraca kojih ima 1.865.129 ili 48,17%. Najviše osoba u Hrvatskoj u dobi je od 60 do 64 godine. U svim je županijama smanjen ukupan broj stanovnika – najveći relativni pad je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%).
Po nacionalnoj strukturi u Hrvatskoj je u postotku porastao broj Hrvata i pao broj Srba. U Vukovaru je broj pripadnika srpske manjine pao ispod 30 posto.
Pao je i broj vjernika. Katolika je sada 78,97 %, a prije deset godina onih koji su se tako izjasnili bilo je 86,28%. Manje je i pravoslavaca, ali i muslimana.
Sam na klupi
Nema škole, nema vrtića, nema trgovine, nema posla pa u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru gotovo da nema ljudi. Željko je naviknuo na klupici sjediti sam.
"Kad dođe zima tu će biti par naših. Po dimnjaku se najbolje vidi koliko ih je kad se loži", kaže Željko Malnar iz Mrzle Vodice.
Jedan od tih dimnjaka bit će i Božidarov. On nam kaže, u selu su ostali samo stariji.
"Unučad, djeca su u Rijeci. Oni žive svoj život. Tempo života je takav. Nema ljudi, nema ptica. Ni ptice neće u selo", kaže Božidar iz Mrzle Vode
Detaljan popis pokazao je da je sve više starijeg stanovništva, ali i da Hrvatska ima 141.000 više žena nego muškaraca.
"Snažnije su, otpornije su", kaže Vesna iz Pule.
"Žene su srž života. Najljepše što je Bog dao na ovoj kugli zemaljskoj je ljepota žene uzvišene žene", smatra Kata.
Prašinu, ali i prijepore podiglo je pitanje srpske nacionalne manjine. Broj Srba u Vukovaru pao je ispod 30 posto, što mijenja u tom gradu pravo na dvojezičnost.
"Došli smo na svoje i vratit ćemo kotač unazad vratiti na pozicije mukotrpnog građene mirnom reintegracijom", rekao je Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara.
Srpska nacionalna zajednica smatra da taj popis nije točan.
"Broj stanovnika u Vukovaru nije realan. I sam gradončelnik je reako da je puno manje stanovnika", kazao je Dejan Drakulić, predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO).
"Ja bih pozvala gradonačelnika i sve ostale da postupe ljudski, politički mudro i da ljudi imaju svoja prava", istaknula je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.
Smanjio se i broj vjernika, a raste broj agnostika i ateista. Katolika je 7 posto manje.
"Ne zabrinjavajuć, već je zastrašujuć. Pad je neminovan jer pada broj stanovništva. Sklepao sam jednu pjesmicu: 'CROtitanik ubrzano tone, a crkveni alarmi ne zvone", kazao je svećenik.
Ali su zazvonili u općini Zmijavci kod Imotskog gdje je prema popisu broj katolika pao s 98 na 35 posto. Načelnik kaže da je došlo do pogreške.
Načelnik Zmijavaca Mijo Šuto Novoj TV objasnio kako je došlo do pogreške kod popisa stanovništva.
"Bio sam siguran da je došlo do nekakve pogreške što se na kraju ispostavilo točno nakon razgovora sa zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku, ali i popisivača koji su obilazili Zmijavce.
Naime, bila su dva pitanja vezana za vjeroispovijest. Po prvom pitanju nešto malo više od 61 posto Zmijavčana izjasnilo da su vjernici, ali i da od tih 61 posto čak 98,22 posto da pripadaju rimokatoličkoj crkvi.
Na drugom pitanju njih više od 35 posto se izjasnilo da su katolici, dakle došlo je do preklapanja pitanja, i broj katolika u Zmijavcima se nije promijenio u odnosu na 2011. godinu. Stanovnika imamo manje, ali nije došlo do promjene postotka broja vjernika, a kamoli drastičnog kako bi se dalo iščitati pogrešnim tumačenjem rezultata popisa.
Naša općina je tradicionalna, u Zmijavcima je u 2021. godini rođeno 28 djece i svi su kršteni u našoj crkvi. Svi preminuli pokopani su uz katolički obred. Sva djeca u obje škole pohađaju vjeronak.
Mislim da je koncept samog popisa trebao biti nekako malo drugačiji i jasniji što se tiče vjerskih zajednica i vjeroispovijesti", naglasio je u izjavi za Dnevnik Nove TV načelnik Zmijavaca Mijo Šuto.
Glavni problem popisa stanovništva ne bi trebala biti nacionalnost ili vjera upozorava struka jer Hrvatska ima puno većih problema.
"Izumiremo, nestajemo. Vidimo da je 60+ stanovništvo došlo do relativnog udjela od 30 posto, a to je prema svakoj kategorizaciji duboko staro stanovništvo i mi prema tome upadamo u 10 najstarijih zemalja na svijetu", rekao je demograf Marin Strmota.
