Nikola Tesla. Izumitelj, fizičar, inženjer, ekscentrik, genije, vizionar, samo su neke riječi koje bi ga mogle opisati. Dok se i danas, nažalost, na našim prostorima vode polemike o tome „čiji je“ Nikola Tesla, pomalo kao da zaboravljaju što li je sve ovaj veliki čovjek ostavio za sobom – izmjeničnu struju, zavojnicu, indukcijski motor, samo su neki od mnogih izuma.

Rođen je 10. srpnja 1856. godine u ličkom Smiljanu na prostoru nekadašnje Austro-Ugarske države. Njegov je otac Milutin bio srpski pravoslavni svećenik i pisac koji je gurao Nikolu da ode u svećenstvo, no njegovo je zanimanje bilo puno više od nekakvog svećenstva. Navodno je njegov interes za električne izume pobudila njegova majka Đuka Mandić koja je u slobodno vrijeme osmišljavala jednostavne kućanske aparate, piše Studentski.hr.

Sjedinjene Američke Države dolazi 1884. godine s tek malo odjeće, navodno 4 centa u džepu i pismom preporuke jednog Edisonovog suradnika u kojem je pisalo kako isti poznaje samo dva velika čovjeka – Edisona i Teslu. U to su vrijeme patenti Thomasa Edisona, bazirani na istosmjernoj struji, postajali standardom u zemlji unatoč svojim velikim nedostatcima. Edison je zaposlio Teslu te su zajedno neumorno radili nastojeći poboljšati Edisonove izume, no nekoliko mjeseci kasnije njihovi su se putevi razišli uslijed kojekakvih poslovnih i znanstvenih konflikata. Neki su povjesničari taj razlaz pripisivali različitim karakterima, no u tu se temu nećemo upuštati.

Opsjednut idejom o bežičnom prijenosu energije, oko 1900. godine Tesla se primio najtežeg projekta do sad – izgraditi globalni bežični komunikacijski sustav za prijenos informacija i pružanje besplatne električne energije cijelome svijetu putem velikim električnih tornjeva.

No, ubrzo su sjenke sumnji počele rasti u investitorima oko vjerodostojnosti Teslina sustava. Njegovi su rivali nastavili raditi i razvijati vlastite radijske tehnologije s velikim uspjehom, pa je upravo zbog toga napustio projekt. Tesla je ubrzo proglasio bankrot, Wardenclyffe je rastavio i prodao kako bi platio dugove. Nakon što je doživio živčani slom jer je njegov projekt napušten, pomalo se vratio poslu, uglavnom kao konzultant. No, kako je vrijeme prolazilo postajao je sve otuđeniji, ekscentričniji, sve je više vremena počeo provoditi brinući se za golubove u njujorškim parkovima, piše Studentski.hr.

Siromašan i povučen, Nikola Tesla umro je na današnji dan, 7. siječnja 1943., u dobi od 86 godina u sobi 3327 u New Yorku, gdje je živio skoro 60 godina. Njegov se pepeo čuva u urni sferična oblika, Teslinom najdražem geometrijskom tijelu, u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Nikola Tesla težio je svjetlosti, možda nije rekao „Neka bude svjetlost”, ali ona je bila – kako u njegovom umu, tako i u svijetu.