Multimedijalna izložba "Duvno polje – kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava" otvara se u četvrtak, 6. studenoga 2025. u 19:30 sati u Sveučilišnoj galeriji Sveučilišta u Splitu (Kampus, Ruđera Boškovića 31). Ova atraktivna kulturna manifestacija, koja se odvija pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije, Hercegbosanske županije i Općine Tomislavgrad, donosi jedinstveno iskustvo koje spaja povijest, umjetnost i suvremenu tehnologiju u jednoj cjelini, stvarajući most između srednjovjekovne Hrvatske i digitalnog doba.
Projekt je rezultat suradnje Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Split i Udruge "Stećak" iz Bosne i Hercegovine, a temelji se na višegodišnjem istraživanju povijesnih izvora, arheoloških nalaza i umjetničkih interpretacija vezanih uz kralja Tomislava, prvog hrvatskog vladara okrunjenog početkom 10. stoljeća. Izložba propituje i reinterpretira simbole moći, identiteta i zajedništva hrvatskog naroda, smještajući ih u suvremeni kontekst kroz kombinaciju virtualne stvarnosti, umjetničke fotografije i likovne umjetnosti.
Središnji dio postava čini VR animacija krunidbe kralja Tomislava, koja posjetiteljima omogućuje da se, pomoću tehnologije proširene stvarnosti, urone u atmosferu Duvanjskog polja i svečanosti koja je stoljećima bila dio narodnog predanja. Multimedijalni doživljaj upotpunjen je umjetničkim fotografijama Jasmina Fazlagića, koje vizualno povezuju prostor, krajolik i simboliku kraljevskog čina.
Izložbu dodatno obogaćuju slike renomiranih hrvatskih likovnih umjetnika nastale u okviru kolonije "Zemlja kralja Tomislava", koja okuplja stvaratelje različitih generacija i stilskih izraza oko teme hrvatske državnosti i kulturnog identiteta. Njihova djela, prožeta povijesnim nadahnućem i suvremenim senzibilitetom, svjedoče o trajnoj aktualnosti Tomislavove simbolike i njegovu mjestu u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda.
Izložba "Duvno polje – kraljevsko prijestolje" tako ne predstavlja samo povijesni prikaz jednog vremena, nego i poziv na promišljanje o kulturnim korijenima, simbolima nacionalne samobitnosti i načinu na koji ih suvremena umjetnost može oživjeti i reinterpretirati.
