Mrgari su iznimno rijetke suhozidne konstrukcije, jedinstvene i krhke, stalno izložene buri, suncu i soli, a njihova bezvremenska ljepota zaslužuje divljenje, ali i brigu za očuvanje i zaštitu. Stoga se u Etnografskom muzeju u Splitu od danas može razgledati izložba fotografija Sanjina Ilića „Mrgari – kameni cvjetovi Baške“, koju taj muzej organizira u suradnji s Društvom Sinjali, Turističkom zajednicom općine Baška i Arheološkim muzejom Zagreb. Splitska izložba uslijedila je nakon Baške, Zagreba i Budimpešte te je posjetitelji mogu razgledati do 14. svibnja.
Mrgari su najljepši primjer prastare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen bez ikakvog vezivnog materijala. Te višeprostorne ovčare s tlocrtom u obliku velikih kamenih cvjetova suvereno dominiraju kraškim krajolikom na visoravnima iznad bašćanske doline. Građeni su za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim pasištima (komunadama). No, vrijeme prolazi, pastira je sve manje, mrgari se više ne upotrebljavaju, ni ne održavaju.
"Društvo Sinjali ovom serijom izložbi želi postići glavni cilj, a to je zaštita i revitalizacija suhozidne baštine bašćanskog područja. Održano je već nekoliko suhozidnih radionica te se obnavljaju već treći mrgari, uz sudjelovanje brojnih volontera. Možda se u kamene cvjetove ovce više neće vratiti, ali se mogu sačuvati od zaborava i turistički valorizirati trud, muku i domišljatost njihovih graditelja", istaknula je Branka Polonijo, predsjednica udruge Sinjali i dodala kako zaustavljeno vrijeme na fotografijama Sanjina Ilića nije samo estetsko-poetska priča o jedinstvenom krškom krajoliku, već i ispit savjesti i poziv na djelovanje.
Autor izložbe i sam je naglasio kako ga, poput magneta, već godinama privlači ljepota kraja, u kojem su ljudskom rukom položeni mrgari, a želja mu je da nove generacije ne zaborave na ljude prije njih i njihov trud, koji su ulagali, kako bi preživjeli.
"Izložbu u Splitu smo nadopunili novim fotografijama, a uključene su i fotografije s radionica obnove mrgara na Ljubimeru i Lipici", dodaje autor izložbe Sanjin Ilić.
Ova izložba najbolje ukazuje na to kako se vrijedna kulturna baština može spojiti s turističkom ponudom.
"Mrgare, kao svjetski raritet, svake godine posjećuje sve veći broj ljudi. Nema sumnje da će i splitska izložba pobuditi još veći interes za njihovu zaštitu i valorizaciju. Etnografski muzej u Splitu je i sam smješten na iznimnoj povijesnoj lokaciji i svojim zbirkama predočava nekadašnji život Splićana, otočana i težaka Zagore, čime već plijeni pažnju turista jer oni žele učiti i o povijesti mjesta u kojem borave. U okviru muzejske zgrade nalazi se jedna od najstarijih crkvica, Crkva Sv. Andrije de Fenestris iz sedmog stoljeća, a upravo tu će biti izložena i naša Bašćanska ploča. Veseli nas ova suradnja sa Splitom jer povezuje naša dva povijesna lokaliteta i približava nas jedne drugima u čuvanju itekako vrijedne baštine", kazala je Ivana Topić, direktorica turističke zajednice općine Baška.
Izložba u Splitu je, osim novim fotografijama, dopunjena i novim videom, uz postojeći video o mrgarima. U novom videu će se premijerno u Splitu prikazati kompilacija videozapisa s lanjskih radionica i arhivskih video snimki spravljanja ovaca. Članovi Društva Sinjali će, uz foto i video zapise, prostor muzeja ispuniti i etnografskom zbirkom predmeta iz bašćanske doline.
O autoru i izložbi:
Sanjin Ilić je rođen u Rijeci 1967. godine. Porijeklom je iz Jurandvora, kraj Baške i u genima nosi pripadnost dominantnom krajoliku iznad bašćanske doline te strastveno i uporno kroz foto objektiv bilježi sve njegove mijene. Već dvadesetak godina fotografijom pokušava drugima približiti vlastitu fascinaciju oporom ljepotom bašćanskih visoravni. Autorovo oko ne bilježi samo objektivnu pojavnost kamenih formi, već svjesno gradi poetske slike reljefa razigranih svjetlom i sjenom, kamenom i morem. Mrljasti tragovi škrte vegetacije i kraške lokve, kao blistavi akcent života u kamenu, nužni su uvjet čovjekove prisutnosti u surovom otočnom okruženju. To je ujedno poseban interes autora, koji strogoj geometriji kamenih pravocrtnih linija suprotstavlja oble i krhke mrgare – cvjetove od suhozida.
Svojim radovima Sanjin Ilić poziva na buđenje i suosjećanje prema prolaznosti kamene pučke arhitekture. Fotografije su spas od zaborava, prijenos informacija generacijama koje dolaze, ali u Ilićevom slučaju one su i vapaj da se nešto poduzme prije nego li ih rastoči vrijeme i pretvori u prah zaborava.
