Posljednjih godina znanost o dugovječnosti napravila je golemi iskorak. Sve je manje važno koliko imamo godina „na papiru“, a sve važnije kako naše tijelo stvarno funkcionira. Ta razlika naziva se biološka dob – mjerljiv skup pokazatelja koji otkriva koliko su nam organi, tkiva i sustavi očuvani u odnosu na kronološku dob. Uz napredne biomarkere i ciljane promjene životnog stila moguće je usporiti, a u nekim aspektima i djelomično preokrenuti biološko starenje. Ovim povodom razgovarali smo sa znanstvenikom prof. dr. sc. Draženom Čularom koji se bavi ovom problematikom. Objasnio nam je zbog čega se on sam počeo zanimati za ovo područje.
„Prije četiri godine imao sam tešku ozljedu koja je prijetila da okonča moj do tada aktivni način života. Vezan uz bolnički krevet, uronio sam u znanstvenu literaturu o zdravlju i starenju. Danas u Health & Longevity Labu čiji sam osnivač procjenjujemo biološku dob više sustava – metaboličku, upalnu, plućnu, koštanu i druge – te primjenjujemo protokole koji ciljaju na unaprjeđenje zdravlja i usporavanje procesa starenja“, kaže nam.
Naravno, zanimalo nas je što je zapravo biološka dob.
„Biološka dob predstavlja stvarno stanje organizma: od metabolizma i hormona do kardiovaskularnog, kognitivnog i funkcionalnog zdravlja. Najčešći biomarkeri uključuju: epigenetske „satove” (DNA metilacija), duljinu telomera, mitohondrijsku funkciju, markere kronične upale („inflammaging”)…itd“, pojašnjava nam Čular.
Što znači imati biološku dob manju ili veću od kronološke?
„Manja biološka dob znači da tijelo funkcionira bolje od očekivanog za vaše godine - povezano je s nižim rizikom kroničnih bolesti i većom otpornosti na stres. Veća biološka dob upućuje na ubrzano starenje. Tipični uzroci: loša prehrana, tjelesna neaktivnost, kronični stres i loš san, te okolišni toksini“, kaže nam dalje sugovornik.
Znanstveno potkrijepljene strategije usporavanja starenja:
- Redovita tjelesna aktivnost – kombinacija izdržljivosti, snage i mobilnosti.
- Pametna prehrana, periodični post / vremenski ograničeno jedenje – poboljšava metabolizam i aktivira autofagiju.
- San i upravljanje stresom – stabilan cirkadijalni ritam i 7–8 sati sna štite mozak i srce.
- Smanjenje kronične upale – zdrava prehrana i kontrola visceralne masti.
- Hladna ekspozicija (kupke) – stimulira metabolizam i otpornost.
- Terapija crvenim svjetlom – poboljšava elastičnost kože.
- Hiperbarična terapija kisikom – istraživanja bilježe produljenje telomera.
- Omega-3, vitamin D + vježbanje – kombinirani učinak usporava epigenetsko starenje…
Sportaši i biološka dob?
„Redovita, dobro programirana aktivnost, kvalitetna prehrana i oporavak često rezultiraju nižom biološkom dobi u sportaša. No veliki napori, pretreniranost i manjak sna mogu imati suprotan učinak, sportaši po ovom pitanju nisu izuzetak“, kaže nam Čular.
U svijetu postoje i natjecanja u usporavanju starenja. O čemu se tu zapravo radi?
„Globalno raste zajednica znanstvenika i entuzijasta („biohackera“) koji prate i javno uspoređuju tempo biološkog starenja. Poznat je primjer Bryana Johnsona i platforme Rejuvenation Olympics“, kaže nam Čular.
Ono što sve dame sigurno zanima je - možemo li izgledati mlađe bez botoksa?
„Naravno, prirodne strategije uključuju: kolagenski „prijateljsku” prehranu, terapiju crvenim svjetlom, kvalitetan san, kretanje, hidrataciju, antioksidanse…“, pojašnjava nam sugovornik.
Planovi, projekti i nagrade
Iznio nam je Dražen Čular i planove i projekte u Splitu.
„Cro Sport Talent Lab od slijedećeg mjeseca provodi Pilot projekt SSŠ: Uspostava sustava praćenja i potpore razvoja mladih perspektivnih sportaša Grada Splita. Slijedeće četiri godine temom dugovječnosti se bavimo u okviru Institucijskog projekta Kineziološkog fakulteta u Splitu – “Health, Longevity & Sport” (HeLoS). U Okviru nastavne baze Sveučilišta u Splitu – Europskog instituta za talente obrazovanje, istraživanje i razvoj uspostavljen je Health & Longevity Lab opremljen za znanstvena istraživanja (barokomora, hladna kupka, PBM/crveno svjetlo, infrared sauna…itd.). U suradnji sa KIFST plan je u skoroj budućnosti razvijati usluge za tržište dugovječnosti koje se razvija neviđenom brzinom. HRZZ Projekt “The Interplay of Genetics, Biological Age, and Muscle Fiber Characteristics in Talent Development and Athletic Performance: “A Twin Study” ulazi u drugu godinu provedbe, a u završnoj fazi vrednovanja HRZZ-a nalazi se i projekt “Fire, Light, Ice, and Pressure (FLIP) – Development of Methods for Assessing Muscle Age and Research on the Effects of Specific Protocols on Aging Biomarkers” (FLIP).
Sljedeći mjesec putujemo u Budimpeštu na preuzimanje “Europskog oskara u visokom obrazovanju”: Nagrade International PROFFORMANCE Higher Education Teacher Award 2024/25 (1. Mjesto) i National Prize - Best of Croatia Higher Education Teacher Award 2024/25 koje su nam u konkurenciji od 161 prijavljenog projekata dodijeljene za projekt “Students in Science & Practice for 22nd century”. Za uspješan rad sve pohvale zaslužuju svi članovi moga tima, a posebno: A. Kezić, D. Belošević, M. Bbaić, T. Gutović, M. Čavala, T. Bešlija, Bešlija, V. Ivančev, Z. Grgantov , I. Zelić…“, nabrojao nam je Dražen Čular, a zatim zaključio:
„Biološka dob postaje jedan od ključnih pokazatelja dugovječnosti i kvalitete života. Ne možemo zaustaviti vrijeme, ali možemo značajno usporiti procese starenja i unaprijediti funkcionalnost organizma. Znanost danas nudi alate—na nama je da ih pametno i odgovorno primijenimo.“
Nove generacije će živjeti kraće od svojih roditelja? Evo zbog čega se to događa
