Početkom tjedna najavljeno je osnivanje Split Tech Cityja kao prvog formalnog udruženja splitske tehnološke zajednice, čiji je cilj – tvrde – profilirati Split kao “Silicijsku dolinu Mediterana”.
Radi se o logičnom nastavku razvoja splitske tehnološke scene, koju su posljednjih desetak godina obogatile tvrtke poput SeekandHita, HR Clouda, Locastica i CodeAnywhere, kao i događaji poput Shift Splita, najveće developerske konferencije u ovom dijelu Europe.
Prvu splitsku startup konferencije Startup Live Split, prethodnicu Shift Splita, 2012. je pokrenuo Ivan Burazin, kad nam je pojam bio dolazak investitora iz tada tek nastalog bugarskog akceleratora Eleven. Kroz takve i slične događaje počeo se stvarati budući grad softvera pod Marjanom, piše Netokracija.
Hrvatski gradovi turizma po ljeti, a softvera po zimi
U intervju za Dubrovački list još 2013., hrvatski tehnološki poduzetnik dubrovačkog podrijetla te osnivač messenger aplikacije Wire, Alan Đurić, istaknuo je kako će Dubrovnik uvijek biti grad turizma, ali i naveo kako bi preko zime mogao biti “grad softvera”.
Tom se idejom vode i pokretači inicijative Splitu, navodeći da bi se tamo mogli susresti tehnologija i turizam. Radi se o vrlo logičnom spoju s obzirom na to da turizam čini 18 posto hrvatskog BDP-a te da gradovi poput Splita, a posebice Šibenika, Zadra i Dubrovnika – žive od turizma. Poznavanje problematike turističkog sektora te snažno lokalno tržište upravo su i zbog toga dovele do stvaranja nemalog broja ambicioznih turističkih startupa; među njima riječki Porthop, “Airbnb za vezove” osnivača Surf’N’Fries Andrije Čolaka, ili pak zadarska platforma za iznajmljivače i hotele Rentl.io Marka Mišulića.
Spoj tehnologije i turizma se može gledati i na još nekoliko načina, primjerice edukaciju iznajmljivača koji intenzivno koriste platforme poput Airbnba kroz inicijative poput Netokracijinog vlastitog projekta Digitalni iznajmljivači.
U slučaju ove rasprave ostanimo doduše u sferama uže tehnološke industrije te ciljevima stvaranja, a potom i zadržavanja pa čak i privlačenja tehnoloških stručnjaka i tvrtki poput Rimac Automobila i Fivea u Split i druge gradove na obali. Kakva nam ‘infrastruktura’ treba?
Ugledajmo se na Berlin i stvorimo gradove pune – tehnološkog života
Puno je bolji, iako čak i tehnološkoj zajednici nepoznat, primjer Berlina koji se postavio kao jedinstven startup centar u Europi. Iako se isto ugleda na američke uzore – ne pokušava ih replicirati. Dapače, organizatori Capital on Stage konferencije kao neke od prednosti Berlina ističu balans između rada i privatnog života, cijenu života te specifičnu povijest i kulturu.
Zvuči poznato?
Split je iz nekog razloga uspio zadržati nemali broj tehnoloških tvrtki, poput Locastica, Code Anywherea, Seek and Hit koji je nedavno slavio svojih 10 godina postojanja, ali i mnoge druge. Oni su, poput Čolaka u Rijeci, Bele u Osijeku ili Mišulića u Zadru, stvorili tvrtke kojima prednosti tih gradova više odgovaraju od njihovih nedostataka. Da, Split nikad neće imati toliko hipsterskih kafića poput Berlina, ali niti Berlin neće imati pogled kakav imaju iz Rentlijevog ureda:
Čak ni vrijednosti koje Silicijska dolina ima nisu sve pozitivne, pri čemu o tamnoj strani startup ekosustava SAD-a se rijetko govori. Izgaranje i stres koji su 2014. dovele do samoubojstva troje poduzetnika koji su radili u sklopu tamošnje tehnološke inicijative Downtown Las Vegas, nikako nije vrijednost koju trebamo – bez preispitivanja – kopirati i u njih se ugledati.
Split ne može postati “Silicijska dolina Mediterana”, jer ni za 20 godina neće imati takav pristup kapitalu i specifično okruženje koje je zaista jedinstveno na svijetu, ali – ni ne mora.
Dapače, hvalevrijedna inicijativa Split Tech City upravo prepoznavanjem prednosti mediteranskog života, uzimanjem najboljeg od globalne digitalne kulture i ugledanjem na nešto bliže uzore, može postati nešto jedinstveno – upravo poput svog uzora Osijek Software Cityja.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
