Blagdani su vrijeme kada se vraćamo jednostavnim radostima: obitelji, zajedništvu i mirisu omiljenih jela, uz stol koji okuplja sve generacije. Prijatelji životinja pozivaju sve da u blagdansku tradiciju unesu i dozu topline i suosjećanja, odnosno da odaberu biljna jela koja su poznata, fina i svečanog štiha, ali bez patnje životinja.
Odabirom biljne hrane za blagdane šalje se snažna poruka: moguće je slaviti, uživati i čuvati tradiciju, a pritom biti obazriv prema životinjama i okolišu. Stručna literatura sve više ističe da veganski obroci donose dugoročne zdravstvene koristi, osobito u kontekstu kardiometaboličkog zdravlja. Uz to, upotreba biljnih namirnica značajno smanjuje opterećenje na zemljišne resurse jer velik dio poljoprivredne površine odlazi upravo na stočarstvo i stočnu hranu.
„Veganska jela su prilika da otkrijemo koliko blagdanska kuhinja može biti kreativna, raskošna i ukusna. Ujedno je to i najljepši ‘blagdanski dar’ životinjama: odluka da ih poštedimo i spasimo im život”, izjavila je Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Blagdani su vrijeme kad strada više životinja
Iako se često govori o „miru i dobroj volji”, blagdansko razdoblje u praksi znači i pojačanu potražnju za mesom životinja. Primjerice, prema navodima British Poultry Councila, u Ujedinjenome Kraljevstvu upravo za Božić pojede se oko devet milijuna purica. Blagdansko razdoblje i u Hrvatskoj, nažalost, znači nagli porast ubijanja životinja za hranu: u prosincu se ubija više nego dvostruko više purica, zakolje se gotovo dvostruko više janjadi, a tijekom adventa pojede se najveći dio godišnje količine uvezenih bakalara. Takva potrošnja govori više o običajima i navikama, koji su povezani s velikim rasipanjem ograničenih resursa, nego o stvarnoj potrebi za hranom.
Što se nalazi na veganskom blagdanskom stolu?
Kako navodi Balaš Cerjak, na veganskom božićnom stolu može se naći sve ono na što smo navikli, samo u biljnoj verziji: pečenka od tofua, sejtana ili nekog biljnog mesa, mlinci, francuska salata bez jaja, sarma punjena mahunarkama i žitaricama, bogati umaci i salate. Naravno, tu su i klasični kolači bez jaja i životinjskog mlijeka kao što su: makovnjača, orehnjača, čupavci, mađarice, medenjaci bez meda, čokoladne kocke, cheesecake od indijskih oraščića i slično. Mnogi se iznenade koliko se lako tradicionalni recepti „prevedu” u vegansku verziju, s jednakom teksturom i još bolji okusom.
„Najljepše u svemu je što veganska jela mogu okupiti sve, i one koji su već na biljnoj prehrani, kao i sve ostale. Dovoljna je jedna veganska blagdanska večera da ljudi vide kako je sve jednostavno i fino”, dodaje Balaš Cerjak.
Poziva građane i da u blagdansku kupnju uključe etične izbore: da biraju poklone bez okrutnosti, primjerice kozmetiku bez testiranja na životinjama i proizvode bez sastojaka životinjskog podrijetla, te odjeću i obuću bez kože i krzna.
