Sunčeva energija pokretač je brodova kojima Zagrepčanin Tomislav Uroda želi tu vrstu prijevoza na vodi učiniti ekološkijom, bržom i udobnijom, a njegova samoodrživa plovila već nekoliko godina to uspijevaju na Mljetu.
Frustracija zbog vrlo rijetkog i siromašnog međuotočnog prijevoza Tomislava Urodu nagnala je da rješenje tog morskog problema pokuša izraditi u vlastitoj radionici. Ideja da mjesto jednog većeg broda dnevno plovi više manjih, a koji će uz to još biti energetski učinkoviti i prihvatljivi za europsku budućnost smanjenja emisija stakleničkih plinova, borbe protiv klimatskih promjena te investiranja u zelene tehnologije, prerasla je u uspješnu međunarodnu priču.
Tada mladi inženjer strojarstva i brodogradnje, rođeni Zagrepčanin koji korijene vuče s otoka Murtera, u ostvarenje svog poslovnog poduhvata krenuo je prije desetak godina osnivanjem tvrtke iCat, a u godinama koje su slijedile stao je uz sam bok vodećim inovatorima u svijetu. Priliku za osvajanjem tržišta vidio je u solarnim i elektrobrodovima.
"Od početka nismo htjeli izumiti jeftin proizvod nego smo željeli kvalitetniju, luksuzniju varijantu tog brodskog prijevoza i samim time ne samo u onom putničkom, ekonomskom dijelu nego i u tehničkom - od akumulacije, baterije do solara", kaže Uroda.
Povezati otok s kopnom, brodski prijevoz učiniti bržim i udobnijim načinom putovanja te premostiti problem nedostatka goriva na otoku bile su ključni problemi u Nacionalnom parku Mljet u kojem prometuju prva tri solarno-električna katamarana. Ta tri broda imena babyCat, koja se pokreću energijom iz solarnih panela na krovu broda, prvi su takvi samoodrživi brodovi u svijetu. Razviju brzinu od najviše 9,5 čvorova, a prime 54 putnika. Višak solarne energije pohranjuje se u baterijama na brodu.
"Brod na sebi ima i obalne punjače što znači da ga je moguće nadopunjavati s obalnog priključka. To nadopunjavanje je dobra opcija, i brodovi na Mljetu već plove nekoliko godina u ljetnim mjesecima i nikada nije bilo potrebe za tim nadopunjavanjem jer se dovoljno energije dobiva iz solara", u razgovoru za Hinu govori ovaj 50-godišnjak.
"Izradili smo još jedan takav katamaran, ali taman je bio završen u vrijeme kada se dogodilo sveopće zatvaranje. Kao što je nestao avionski i autobusni prijevoz, tako je nastao kolaps i kod nas. U nekoliko mjeseci ove pandemije interesa za naše brodove uopće nije bilo, ali već neko vrijeme svakodnevno dobivamo upite", govori Tomislav kojemu je u planu da svoje proizvode plasira diljem Europe, a onda, kada se stvore i uvjeti, po cijelom svijetu.
Osim solarCat broda, kakav je predstavljen na Jarunu, na istoj proizvodnoj platformi moguće je sagraditi još dvije vrste katamarana - jedan nešto širi koji će imati stotinjak mjesta te drugi s dvostrukim pramcem, odnosno brod koji se ne okreće u vožnji nego prometuje na kraćim relacijama.
Veliki je problem, kaže Uroda, i radna snaga.
"Sanjali smo kako ćemo imati svoje radnike u proizvodnom pogonu, ali smo s vremenom shvatili i kako ovaj posao nije atraktivan i kako će ljudi ovdje dolaziti i odlaziti. Hrvatska više nema radnu snagu. Svjesni smo situacije, no zato je stalan naš razvojni tim", naglasio je Uroda.
Veće korištenje potencijala sunčeve energije jedan od glavnih ciljeva europskog Zelenog plana kojim se do 2030. žele smanjiti ugljične emisije za 55 posto. Intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti ključni je čimbenik ostvarenja te ambicije.
Ambicije je u Hrvatskoj potrebno potaknuti, a građane educirati o prednostima korištenja sunčeve energije, bio je zaključak dvodnevne konferencije "Dani sunca" koja se krajem listopada prošle godine održala u Hvaru. Solarni sektor se razvija jako sporo iako je cijena takve energije niža nego ikad, rečeno je na tom skupu.
