U rujnu 2019. 26-godišnji splitski liječnik Alen Juginović, zajedno s kolegama, organizirao je u Splitu konferenciju na koju su došla četiri nobelovca i oko tisuću sudionika. Vozeći na aerodrom jednog od predavača, američkog profesora Johna de Groota, ovaj ga je, impresioniran onim što je vidio u Splitu, pozvao da dođe na nekoliko tjedana u MD Anderson Cancer Center, jednu od vodećih američkih bolnica za istraživanje i liječenje raka, piše Telegram.
Tijekom boravka u bolnici mladi Juginović dobio je tjedan dana slobodno. Poslao je pisma na adrese četiri najbolja sveučilišta na svijetu, Harvard, Stanford, MIT, Columbia u kojima je pitao bi li mu dopustili posjetiti njihove laboratorije. I na njegovo veliko iznenađenje svi su pozitivno odgovorili.
Pa se tako našao i na Harvardu gdje ga je dočekala profesorica Dragana Rogulja koja ga je, prije obilaska laboratorija, pozvala na razgovor. Nakon gotovo 2,5 sata profesorica mu je, posve neočekivano, rekla: „Alene, stvarno sam impresionirana s onim što si do sada postigao, ostani kod nas raditi.“
Dogodila se najljepša noć
Šokirani Juginović kroz maglu je još čuo kako mu govori: “Ne sanjaš, ovo je stvarnost, javi se kad doneseš odluku.“ Kad se vratio u hotel, priča doktor Juginović, osjećao se vrlo čudno: s jedne strane bio je oduševljen, a s druge potpuno ispražnjen, kao da su mu sve lađe potonule.
Tada se Juginoviću, inače stručnjaku za probleme spavanja, dogodila najljepša noć, u kojoj jedva da je oka sklopio. Tako je mladi Splićanin, ušao u Harvard kao turist, a izašao kao zaposlenik jednog od najprestižnijih sveučilišta u svijetu. Već nakon mjesec i pol dana Juginović je prihvatio ponudu te je nakon nekoliko mjeseci preselio u Boston, javlja Telegram.
Danas doktor Juginović, postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard, radi u laboratoriju gdje se bavi istraživanjem utjecaja loše kvalitete spavanja na zdravlje miševa i vinskih mušica.
Uči studente na Harvardu
Uz to je glavni mentor na kolegiju “Neurobiologija emocija i poremećaja raspoloženja”, koji je sam koncipirao. Poučava studente Harvard Collegea o tome kako evaluirati, pregledati i prezentirati znanstvena otkrića s fokusom na polje neuroznanosti vezano uz neuroznanost emocija.
„To predajem od ove godine, a predmet je koncipiran tako da studente na Harvardu učim kako prepoznati kvalitetan znanstveni rad. Ne znači ako je neki znanstveni rad objavljen da je automatski vrhunski ili da je istraživanje točno.“ Također, autor je knjige “Uvod u medicinu spavanja”, u kojoj piše o fiziologiji i patofiziologiji spavanja.
Doktor Juginović ponajprije se bavi laboratorijskim istraživanjima. „Zajedno s timom od četiri suradnika proučavam kako nespavanje djeluje na zdravlje miševa kako bi saznanja do kojih dolazimo mogli primijeniti na ljudima. Dio mojih kolega to radi s vinskim mušicama.“
Oksidativni stres skraćuje život
Istraživanja su pokazala da se u miševima ili vinskim mušicama, kojim se ne dopušta spavati 2, 5 ili 10 dana, razvija proces koji se zove oksidativni stres. To je stanje kad se slobodni kisikovi radikali ne mogu ukloniti pa oštećuju stanice i uzrokuju brojne bolesti. Velika koncentracija tih molekula štetno utječe na životni vijek.
„Utvrdili smo da taj oksidativni stres skraćuje život vinskim mušicama. Također, on ne ugrožava funkcioniranje mozga i jetre već se isključivo javlja u crijevima životinje koje malo spavaju. Stoga želim utvrditi razvija li se taj oksidativni stres i u ljudi koji pate od nesanice i uzrokuje li neka njihova oboljenja.“
Uz istraživanje utjecaja loše kvalitete sna na cjelokupno zdravlje na životinjskim modelima, doktor Juginović u krvi, urinu i fecesu traži relevantne biomarkere za pravovremeno otkrivanje štetne oksidacije crijeva uzrokovane nedostatkom sna. Također želi utvrditi koje su razlike između mikroorganizmima u crijevima, između miševa koji spavaju normalno i onih koji ne spavaju.
Štetne posljedice nesanice
Isto tako ima li razlika u krvnim parametrima, upalnim čimbenicima, markerima stresa te propusnosti krvno-moždane barijere čija značajna propusnost može igrati ulogu u povećavanju rizika za Alzheimerovu bolest. I naravno, a to je translacijska medicine, odgovoriti na pitanje kako razviti molekule za liječenje štetnih posljedica nesanice kod životinja i ljudi, piše Telegram.
Pred doktorom Juginovićem zadaća je također utvrditi skraćuje li nesanica životni vijek ljudi i povećava li dramatično rizik od određenih bolesti. Za sada je na vinskim mušicama otkriveno da se davanjem vitamina C ili aktiviranjem antioksidativnih enzima uklanjanju slobodni radikali u crijevima te da se tako u velikoj mjeri smanjuje razina oksidativnog stresa. I dakako, produljuje životni vijek.
„Sada utvrđujemo kako se to može odraziti na ljude, „objašnjava doktor Juginović. Istraživanja su pokazala da životinje koje jedu proteinsku hranu spavaju značajno duže i imaju dublji san od životinja koje uzimaju hranu bogatom šećerom. Njih je puno teže probuditi od životinja koje nisu uzimale proteinsku hranu.
Utjecaj spavanja na vrste raka
„Kolegica je otkrila da u životinja koje uzimaju proteinsku hranu dolazi do lučenja molekule naziva CCHa1, koja putuje od crijeva do mozga nedefiniranim načinom. Ne znamo je li kroz krvni ili živčani sustav i tu modulira određenu neuronsku aktivnost koja suprimira i produbljuje spavanje.“ Uz to doktor Juginović istražuje kako utjecaj spavanja djeluje na razne vrste raka. „Sva ta istraživanja i saznanja pokušavamo potom translatirati iz laboratorija u kliničku praksu“.
Na pitanje je li bilo protesta zbog toga što eksperimentira na miševima, doktor Juginović kaže da se možda jednom godišnje okupi manja skupina ljudi koji osuđuju takav rad. „Nažalost mi smo prisiljeni koristiti životinje pri istraživanju jer je nemoguće ljudima ne dati spavati 5 ili 10 dana. Zato radimo na životinjskim modelima, pogotovo stoga što moramo analizirati i njihove unutarnje organe.“
Na Harvardu su ipak prije nekoliko godina morali zatvoriti cijelu jednu zgradu u kojoj su se izvodili eksperimenti na majmunima, jer se tomu usprotivio veći dio javnosti. Juginović je završio Medicinski fakultet u Splitu, tijekom studija bio je studentski asistent na Zavodu za neuroznanosti na Medicinskom fakultetu, a poslije toga radio je u Centru za medicinu spavanja.
Impresivna biografija
Bio je predsjednik Organizacijskog odbora dviju međunarodnih biomedicinskih konferencija na kojima je bilo više od 2000 gostiju iz 27 zemalja, a među njima i 6 nobelovaca. Dobitnik je Nagrade europski građani Europskog parlamenta i član je uredničkog odbora za The Journal of Clinical Sleep Medicine, službenog časopisa Američke akademije za medicinu spavanja. Postao je postdoktorski stipendist američkog fonda Alice i Joseph Brooks na prijedlog Harvard Medical Schoola za istraživanje koje se odnosi na pronalaženje biomarkera oksidacije crijeva izazvane lošim spavanjem.
Više o ovoj temi pročitajte na portalu Telegram.
