Opasnom koronavirusu nije trebalo dugo da se iz kineske provincije proširi po svijetu. U utorak je i u Hrvatskoj pao prvi danak. Riječ je o 26-godišnjem mladiću iz Zagreba koji se navodno zarazio na nedavnom boravku u Italiji, a gdje je gledao nogometnu utakmicu. Prema informacijama od strane njegovi obitelji, u bolnicu je sa simptomima bolesti zaprimljen u nedjelju, a naknadno je utvrđena prisutnost koronavirusa.
Za sada u svijetu ima nešto više od 80.000 zaraženih virusom, dok je bitku za život izgubilo 2.700 ljudi. Riječ je o ubojitoj pandemiji koja se sumanuto širi, ali svakako ne i najgoroj u ljudskoj povijesti, tvrdi naš renomirani znanstvenik i biolog Miroslav Radman s kojim je Večernji list razgovara o koronavirusu. Radman je napomenuo kako pandemije i epidemije nisu njegova uža specijalnost već čitavu histeriju oko novog virusa pokušava promatrati kroz zdrav razum i biologiju.
"U ljudskoj povijesti bilo je puno epizoda gorih od koronavirusa koji su prijetili opstanku vrste. Primjerice, možemo tek spomenuti crnu kugu iz srednjeg vijeka koja je opustošila tadašnju Europu. No, ako ćemo promatrati ljudsku evoluciju kao svojevrsnu vremensku crtu onda ćemo vidjeti da je prije otprilike 150.000 godina čovjek bio skoro izbrisan s lica zemlje. Nitko nikad nije uspio točno dokazati što je bio uzrok tome, ali je činjenica da je na čitavoj planeti živjelo tek nešto više od nekoliko tisuća ljudi. Analiza DNK ukazuje da je današnja populacija od sedam milijardi ljudi potomstvo od svega desetak praprapra…majki od prije tih 150.000 godina. Stoga je jako nespretno s pozicije znanstvenika predviđati razvoj situacije i kazivati kakve će biti konačne posljedice koronavirusa. Međutim, ako bih trebao predviđati onda bih rekao kako će virus zaustaviti prvenstveno zdrav razum puno prije nego visoke tehnologije - kao u slučaju Ebola virusa, a koji je daleko smrtonosniji od koronavirusa", ispričao je Radman za Večernji list.
Razlog ovakvih pandemija koje se pojavljuju ciklički rezultat su, kazuje Radman, brze evolucije patogenih bakterija i virusa. Ti jednostavni organizmi razmnožavaju se velikom brzinom i pri tome se mijenjaju (mutiraju), to jest evoluiraju pa se mogu promjenom prilagoditi novim domaćinima - žrtvama - uključujući i ljude. "Ljudski organizam je ogroman i kompleksan sustav stanica pa se slučajne genetske promjene pojavljuju jako sporo, a kad se i pojave uglavnom su štetne. Na planu gena, čovjek će gubiti utrku s parazitom, ali zato ima dodatno oružje koje paraziti nemaju - kulturnu evoluciju, evoluciju znanja, koju može iskoristiti u borbi s biološkim neprijateljem. Čovjek ima i moćnu biologiju. Naime, njegov imunosustav ogromnoj većini parazita ne da ni šansu da se utrkuju s čovjekom.
Naprosto ih zaustavi i uništi pri samom ulazu u organizam. Dakle, ljudska populacija sadrži i druge raznovrsnosti (zvane polimorfizam) koje u datom trenutku mogu biti presudne za preživljenje neke nove pandemije kao što je ova od koronavirusa. U tom smislu možemo pričati i o surovom darvinizmu te opstanku jedinki koje su na genetskoj lutriji dobile nepredviđeni zgoditak preživljenja - recimo koronavirusa", pojasnio je Radman napominjući da je vakciniranje znanstvena pomoć biologiji imunosustava.
U ubrzanoj utrci za novom vakcinom ili nekom kemikalijom koja truje život koronavirusa, moderne tehnologije su jako korisne jer omogućuju testiranje milijuna kemijskih spojeva kao potencijalnog otrova za sam virus. Sada je na famaceutima da izazovu sreću i nabasaju bezbrojnim pokusajima na efikasan lijek ili vakcinu. "Vakcinu će farmaceuti osmisliti analiziranjem površine virusa dok ne naiđu na komadić koji 'vidi' naš imunosustav. Vakcina će biti efikasna kad se pokaže da pobuđuje sintezu protutijela koja ubijaju koronavirus, a pritom ne štete ljudskom organizmu", tvrdi naš molekularni biolog i višestruko nagrađivani Splićanin koji je, između ostalog, član najprestižnijih svjetskih akademija znanosti.
Radman smatra kako će se situacije slične koronavirusu ponavljati i u budućnosti, a ponajprije zbog globaliziranog svijeta u kojem se miješaju brojne populacije svih geografija radi turizma i međunarodne ekonomije koja predmnijeva kontinuirana putovanja, gužve i bliske odnose koji pogoduju prijenosu parazita.
"Ali, izolacija žarišta infekcije je najprimitivnija i najefikasnija metoda. Karantena je zbiljski jedina racionalna borba protiv virusa. Zdrav razum je moćniji od tehnologija jer tehnologije ne razmišljaju - a mi moramo razmišljati, naglašava naš sugovornik dodavši kako je današnji čovjek povezan s drugima više nego ikad u svojoj povijesti, a istovremeno je i najveći hedonist koji stremi zadovoljavanju primarnih ljudskih potreba poput hrane, pića, razmnožavanja i upoznavanja s okolinom. A sve ima svoju cijenu. Kad se je virus pojavio u Kini prije otprilike mjesec dana, njihove su vlasti po onome što smo imali priliku pročitati i vidjeti postupile upravo po spomenutim metodama. Osnovale su se karantene, zabranjeni su ulasci i izlasci iz grada te je uvedeno niz drugih preventivnih mjera.
"Međutim, virus je svoju ekspanziju doživio zato što mjere nisu dovoljno rano i temeljito funkcionirale, a globalizacija ima svoju cijenu", dodao je Radman za Večernji list.
"Nekad su umirala čitava sela, gradovi, pokrajine... U ta davna vremena sve se pripisivalo nekakvim iracionalnim objašnjenjima poput odmazde bogova, prisutnosti sotone i sl. Danas kad imamo suvremenu znanost vrlo jasno iščitavamo kako su i nekad davno postojali neobjašnjivi virusi i pandemije, ali oni su najčešće ostajali geografski ograničeni zbog stacioniranosti, izoliranosti i siromaštva tadašnjeg stanovništva. Vijest da je desetak ljudi umrlo najčesće nije stigla ni 50 kilometara dalje. Čak je putovanje brodom bilo rezervirano samo za mornare i uski krug moćnih ljudi, a putovanja su trajala dovoljno dugo da se inficirani putnici razbole, pa ih je u luci dočekivala opet - karantena - odnosno još 40 dana izoliranog boravka. To se zove zdrav razum kojeg bi naši vlastodršci trebali imati i danas ako svojem narodu žele dobro", zaključuje Miroslav Radman.
