MINISTRICA ČESTITALA REKTORU Šimun Anđelinović: Split je najbolji u regiji, fokusiramo se na znanstveni rad i međunarodne kriterije!

"Ne bi Penn State zaposlio jednu osobu zbog suradnje s našim Sveučilištem da mi nismo na istoj razini s njima. Ne postoji više lista u Hrvatskoj! Možete biti na svjetskoj listi ili vas nema" - kazao je rektor Anđelinović za Dalmacija Danas


Sjajan uspjeh postiglo je Sveučilište u Splitu. Na upravo objavljenoj uglednoj Timesovoj rang listi svjetskih sveučilišta splitsko je Sveučilište ne samo najbolje u Hrvatskoj, nego i u regiji. Nalazi se između 501. i 600. mjesta. Veliki je ovo poticaj za sve na splitskom Sveučilištu da nastave raditi izvrstan posao koji će Split afirmirati ne samo kao novu hrvatsku sveučilišnu prijestolnicu, već i sveučilišni centar ovog dijela Europe.


Čini se da sjajnim vijestima za splitsko Sveučilište tu nije kraj! Špekulira se i da će uskoro biti objavljena top lista sveučilišta u “novoj” Europi (13 zemalja koje su ušle 2004. poput Češke, Poljske, Mađarske…), gdje se očekuje da će Split biti jako visoko pozicioniran!

VEZANA VIJEST:

Foto: Miroslav Lelas

Nije dugo prošlo od objave vijesti do čestitke ministrice znanosti, obrazovanja i sporta Blaženke Duvjak rektoru Anđelinoviću:

Poštovani rektore, velike čestitke na odličnom plasmani na Timesovoj rang listi sveučilišta. U pravu ste, radite odličan posao” – stoji u čestitci ministrice Divjak.



Povodom uspjeha splitskog Sveučilišta razgovarali smo s rektorom prof. dr. Šimunom Anđelinovićem.

Rektor Anđelinović naglasio je da splitsko Sveučilište prema top listi najbolje u regiji:



– Sveučilište u Splitu najbolje je u regiji! Moram ispraviti neke navode objavljene na portalu Index gdje piše da su Slovenci bolji od Hrvatske, to nije točno. Split je najbolje rangiran u cijeloj regiji. Dakle, bolji smo od Ljubljane, Maribora, Beograda, Novog Sada. Spomenuta Sveučilišta su od 600. mjesta na dalje, a splitsko je između 501. i 600. mjesta – kazao nam je uvodno rektor Anđelinović.

Kako tumačite ovako dobre rezultate?

– Kao i prije, mi smo znali u čemu smo izvrsni. Međutim, ono što piše u dijelu članka ne stoji. Istina je da u Splitu postoje izvrsni znanstvenici, ali ne i da je uprava loša. Za vrijeme prijašnjih uprava Splita uopće nije bilo na top listama. Uprava je napravila mnogo napora u ispunjavanju svih potrebnih uvjeta da se uopće uđe na prestižne top liste poput Timesove. Na listi nema Rijeke, Osijeka i drugih naših Sveučilišta jer su za takva pozicioniranja, uz sve, potrebne i detaljne pripreme. Mi smo napravili potrebne pripreme da bi objedinili sve podatke, da bi napravili sve zahtjeve koje ta lista traži. Svaka lista ima određene specifičnosti. Lista “The Times Higher Education” gleda sadašnje stanje, a ne neka prošla. Gleda se više nastavnih područja; odnos prema studentu, odnos broja citiranih i objavljenih radova itd. Spadamo u najbolja sveučilišta po ovoj top listi i to nam je čast i obveza.

Što ovo priznanje znači Sveučilištu u Splitu i Vama osobno?

– Osobno sam sretan jer je to priznanje za sve aspekte našeg poslovanja. Znači da smo se ponašali razumno i racionalno. Nismo srljali s prijemom bilo kakvih nekvalitetnih ljudi i da se, upravljajući Sveučilištem, nismo bavili neplanskim širenjem studijskih programa već smo ih akreditacijski pročišćavali. Ustanovili smo nagradu za znanost na našem Sveučilištu, čime potičemo izvrsnost, a o to je sigurno jedna od strateških politika. Usvojili smo našu znanstvenu strategiju koja u cijelosti potiče znanstvenu izvrsnost na Sveučilištu u Splitu. Ako želite znanstvenicima pomoći najbolje, onda ćete im omogućiti uvjete u kojima će moći stvarati najbolje rezultate. Naravno da uz sve to ide i naš južnjački “gen” i želja da budemo u svemu najbolji. Dobar plasman, dakle, znači i kvalitetu znanstvenika, ali i dobru organizacijsku shemu. Morate znati da smo u razdoblju od 3 i pol godine u funkciju stavili 45 tisuća kvadrata prostora. Time su se stekli uvjeti za znanstveni rad. Nije to mal prostor. Prostornim širenjem stekli su se uvjeti da se može koristiti znanstvena oprema. Također, mi smo sada pred finalizacijom projekta znanstvene infrastrukture gdje nam stiže znanstvene opreme u vrijednosti 170 milijuna kuna na Sveučilište. Sveučilište je tu aktivno sudjelovalo u pripremanju projekata, njihovom praćenju i implementaciji.

Hrvatska u odnosu na zemlje EU odvaja izrazito malo za znanost, a znanost je u mnogim zemljama generator razvoja. Koliko Sveučilišta mogu nadomjestiti slabu državnu potporu znanosti?

– Smatram da je ovaj plasman našeg Sveučilišta dokaz da s malim sredstvima postižemo maksimalne rezultate. U pravilu svaki glavni grad ima bolju infrastrukturu, a tim više nas je iznenadilo da smo ispred Ljubljane, Beograda. Kolega iz Maribora rekao je da je prilikom prošlogodišnje objave čak triput spomenuto Sveučilište u Splitu kao najbrže rastuće, a i najizvrsnije Sveučilište u smislu pomaka koje je napravilo. To fokusiranje na znanstveni rad je naša odrednica. S minimalnim ulaganjima postižemo sinergijski maksimum.

Što planirate u ovoj godini ili u srednjoročnom razdoblju da bi pozicija Sveučilišta u Splitu u godinama koje dolaze bila još bolja?

– U pregovorima smo da upravo Ministarstvo, sukladno strategiji naše države, počne poticati ovakvu izvrsnost. Novac uložen u izvrsne daje puno više i zbog toga želimo veći budžet što se tiče našeg Sveučilišta, ali i jače povezivanje s gospodarstvom, gdje smo napravili najveće sustave preko sustava nadzornih baza gdje recenzenti koji dolaze na akreditaciju naših studijskih programa. Primjerice, upravo su bili na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije i posebno ističu da je to jedan model koji je njima jako zanimljiv, gdje smo u suradnji s nastavnim bazama omogućili i praksu našim studentima, ali važnije, pročišćavamo naše studijske programe sukladnom našim partnerima u firmama i čistimo kurikulume od onih znanja koja nisu potrebna za budući život. Dakle, baziramo se na one upotrebljive sadržaje za naše buduće studente i stručnjake.

Postoji li konkretan fakultet u Splitu na kojega ste posebno ponosni da je jako napredovao posljednjih godina?

– Imamo više izvanrednih sastavnica koje su svaka po nečemu izvanredne. Pomalo je u sjeni naših uspjeha ostala činjenica da smo šest markica izvrsnosti za doktorske studije koje su u Hrvatskoj podijeljene od naše Agencije za kvalitetu u dva područja; tehničkom i biomedicinskom, dobili četiri markice na razine cijele države, a dva je dobio Zagreb. Drugih sveučilišta nije ni bilo. I u tom, znanstveno-istraživačkom, segmentu imamo jako kvalitetne doktorske studije. Isto tako, pojedine sastavnice su neke svoje izvrsnosti dovele do izvanrednih europskih ili svjetskih razina. Ne bi Penn State zaposlio jednu osobu zbog suradnje s našim Sveučilištem da mi nismo na istoj razini s njima i da ta suradnja njima nije zanimljiva. Ta se suradnja razvija brže nego su oni i mi mogli predvidjeti i zbog toga smatram da je naša sadašnjost i budućnost upravo u tom otvaranju svih naših segmenata međunarodnim kriterijima. Ne postoji više lista u Hrvatskoj! Možete biti na svjetskoj listi ili vas nema…

Možemo li povezati poželjnost studiranja u Splitu s objavama ovakvih rezultata na top listama?

– Naravno. Svaki student gleda gdje će postići najbolje rezultate. To je kao da idete u hotel pa gledate da li za 100 kuna dobijete 5 zvjezdica. Tako je i tu. Radimo na tome da student dobije što kvalitetnije stipendiranje. Danas smo podijelili 125 stipendija. Trudimo se da studenti dobiju što bolji smještaj, hranu, da imaju sve aktivnosti; kulturne, znanstvene, internacionalne… Vodeće smo Sveučilište po Tempus plus programu, dakle razmjeni studenata i profesora. Po broju studenata imamo najviše takvih razmjena i dolaznih i odlaznih. Aktivnost je to na svim poljima koja rezultira da ste u zbiru izvrsni. Ta lista de facto gleda sve to…

Na kraju, kolika je uloga Sveučilišta u novooformljenim Centrima izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije?

Sastavni smo dio tih aktivnosti, ne možete imati Centar izvrsnosti bez stručnjaka sa Sveučilišta. Meni je drago da se obrazovanju našoj županiji daje sve veća važnost. Očekujemo i da se oni uključe u naše aktivnosti koje su jedinstvene i koje moraju biti jedinstvene da bi postigli sinergijski efekt.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0